BANJALUKA – Pet banaka koje su juče potpisale ugovore sa Fondom solidarnosti RS bi već do kraja sedmice trebalo da započnu otkup potraživanja od privrednih subjekata koji prodaju robu ili usluge putem elektronske kartice "Obnova Srpske".

Ugovore o otkupu potpisale su Nova banka, MF banka, Banka Srpske, NLB Razvojna banka Banjaluka i UniCredit banka Banjaluka, a iz Privredne komore navode kako se očekuje da će i predstavnici ostalih banaka sa sjedištem u RS uskoro potpisati ovaj ugovor.

Stavljanjem potpisa na današnji dokument banke su definisale da će privrednim društvima obezbijediti novac za nabavku dodatnih količina robe, a da za to neće zahtijevati nikakva sredstva obezbjeđenja po osnovu otkupljenih potraživanja od njih, saopšteno je iz Privredne komore RS, gdje je i potpisan taj ugovor.

Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS, objasnio je da realizacija ovog ugovora znači veliko rasterećenje za one privrednike koji sarađuju s Fondom solidarnosti.

"Ogromna većina ovih preduzeća ima tekući problem nedostatka novca, dok je potražnja za robom velika, tako da u nekim opštinama, koje su pretrpjele veliku štetu u posljednjim poplavama, firme koje sarađuju s Fondom solidarnosti RS nisu mogle ponuditi dovoljno robe. Sklapanjem ugovora sa bankama za privrednike je stvorena opcija povećanja likvidnosti ovih firmi kako bi one nabavile količine robe potrebne potopljenim građanima", kaže Blagojević.

On je konstatovao da su ovim ugovorom uređena i definisana međusobna prava i obaveze u pogledu otkupa osnovanih i valjanih potraživanja, koje će banke vršiti od privrednih subjekata.

Radovan Bajić, direktor NLB Razvojne banke Banjaluka, je nakon  potpisivanja ugovora rekao da uslovi pod kojima će se ova potraživanja otkupljivati zavise od svake banke pojedinačno.

"U NLB Razvojnoj banci će otkupljivati potraživanja od firmi koje su potpisale ugovore s Fondom solidarnosti RS po nižoj kamatnoj stopi od redovne. To u suštini znači da će neko ko prodaje potraživanja od 100.000 dobiti umanjenje za između tri i četiri odsto, što će u ovoj situaciji biti naš diskontni faktor", rekao je on.

On je rekao da će izvršeno umanjenje iznosa potraživanja zavisiti i od perioda za koji će se čekati naplata potraživanja.

"Ipak, važno je istaći to da je predviđeno da period naplate potraživanja banaka od Fonda solidarnosti RS može potrajati maksimalno 11 mjeseci. Sam diskontni faktor za otkup potraživanja će zavisiti od sposobnosti samih banaka da se izlože prema komitentu. Može se pretpostaviti da će sve banke raditi otkup potraživanja po relativno povoljnijim kamatnim stopama u odnosu na one kakve imaju inače", kaže Bajić.

On je ovom prilikom naglasio da ne sumnja u likvidnost Fonda solidarnosti RS i da potpisivanje ovog ugovora bankama nalaže opšta društvena odgovornost.

Podsjećanja radi, treba istaći i to da se na listi privrednih društava koja su dosad potpisala ugovor s Fondom solidarnosti RS za obnovu Srpske za učešće u "vaučer modelu" nalaze 134 preduzeća.

Inače, preduzetnici koji su potpisali ugovore s Fondom solidarnosti o prodaji robe putem "vaučer modela" bili su jedni od inicijatora dolaska do ovog rješenja i sklapanja ugovora između ovih preduzeća i banaka.

Oni su prošle sedmice Fondu solidarnosti RS uputili zahtjev da ova institucija potpiše ugovore s komercijalnim bankama o finansiranju preduzeća u postupku naplate vaučera.

Naime, gotovo 18 miliona KM je vrijednost svih vaučera koji treba da budu realizovani u Doboju, a većina od 20 preduzeća koja su distribuirala robu poplavljenima po "vaučer modelu" se požalila da nije u mogućnosti da isplati robu na toliku vrijednost.

Isti problem je eskalirao i u Bijeljini, gdje 22 firme koje učestvuju u ovom programu nisu bile u stanju da izađu u susret potrebama poplavljenog stanovništva. (Agencije)