SARAJEVO – Bruto društveni proizvod (BDP) BiH prošle godine je imao realni pad od 2,9 posto u odnosu na prethodnu godinu, objavila je Agencija za statistiku BiH.

"Prema preliminarnim podacima, BDP, izražen u tekućim cijenama po proizvodnom principu, iznosio je u prošloj godini 23,9 milijardi KM. BDP po stanovniku iznosio je 6.244 KM, odnosno 4.436 dolara", kazao je Zdenko Milinović, direktor Agencije za statistiku BiH.

BDP je najčešće korišteni indikator ukupnih ekonomskih kretanja u jednoj državi, a jednak je vrijednosti sve robe i usluga proizvedenih u ekonomiji kada se oduzme vrijednost robe i usluga potrošenih u proizvodnji. U iskazanom BDP-u BiH nije obuhvaćena siva ekonomija, koja ima značajnu rasprostranjenost.

Igor Gavran iz Sektora za makroekonomski sistem Spoljnotrgovinske komore BiH, kaže da je BDP na nivou procjena koje su tokom prošle godine iznosili Međunarodni monetarni fond i druge globalne finansijske institucije.

"Vjerujem da pokazatelji za prvi i drugi kvartal ove godine sigurno pokazuju trend vraćanja na raniji nivo", istakao je Gavran.

Agencija za statistiku objavila je i podatke o spoljnotrgovinskom prometu prema kojima je BiH u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila izvoz u vrijednosti oko 3,4 milijarde KM, što je za 32,2 posto više nego u istom periodu lani. Istovremeno uvoz je porastao za 4,5 posto na 6,2 milijarde KM. U prvom polugodištu BiH je najviše izvozila u Njemačku u vrijednosti 521,4 miliona, dok je najviše uvozila iz Hrvatske u vrijednosti 895,9 miliona KM.

"Podaci o izvozu su začuđujuće dobri, posebno ako imamo u vidu da su ostvareni bez ikakve podrške države i poboljšanja u uslovima privređivanja. Naročito dobre rezultate imamo u poljoprivredi i prehrambenoj industriji, što pokazuje da su neke kompanije iskoristile recesiju da osvoje strana tržišta", kaže Gavran.

On je istakao bojazan da bi ovaj trend mogao biti u dogledno vrijeme zaustavljen kada dođemo do nivoa na kojem smo bili prije izbijanja globalne ekonomske krize.

"S povećanjem potrošnje krenuće novi val uvoza i ukoliko ne bude novih investicija, a pojave se i nove barijere u trgovini, bojim se da možemo stagnirati", obrazlaže Gavran.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, industrijska proizvodnja je u junu bila manja za 4,3 posto u odnosu na maj ove godine, a u prvih šest mjeseci pala je 1,3 posto u odnosu na isti prošlogodišnji period. Najveći rast u odnosu na prošlu godinu zabilježila je prerađivačka industrija s usponom od 13,3 posto, dok je u sektoru vađenja ruda i kamena zabilježen pad od 10,4 procenta, a kod proizvodnje električne energije od 10,7 posto.

U maju je u odnosu na april zabilježen blagi rast broja zaposlenih od 0,1 posto, pa je ukupan broj zaposlenih iznosio 699.808. Istovremeno broj nezaposlenih samnjen je za 0,7 posto, pa je zaključno sa majem u BiH registrovano 512.349 osoba bez zaposlenja.

Prema preliminarnim rezultatima ankete o radnoj snazi, stopa nezaposlenosti u BiH za 2010. godinu, mjerena standardima Međunarodne organizacije rada, iznosi 27,2 posto i veća je 3,1 posto u odnosu na 2009. godinu. Najviša stopa nezaposlenosti je među mlađim osobama između 15 i 24 godine i iznosi 57,3 posto, što predstavlja snažan rast sa prošlogodišnjih 48,7 procenata. Radnu snagu BiH, prema ovoj anketi, čini 1.157.940 osoba, dok je neaktivnih 1.438.761.

Prosječna plata isplaćena u maju iznosila je 795 KM i za 1,1 posto je viša u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec.

BDP u brojkama

    * 2,9% – godišnja stopa pada BDP-a

    * 23,9 milijardi KM – iznos BDP-a

    * 6.244 KM – iznos BDP-a po stanovniku

Nulta inflacija

Cijene proizvoda i usluga, koje se koriste za ličnu potrošnju, u junu su u odnosu na maj ostale nepromijenjene, što je drugi mjesec zaredom da nije zabilježena inflacija.

Cijene odjeće i obuće snižene su za 0,7 posto, što je uzrokovano sezonskim rasprodajama, dok su alkohol i duhan pojeftinili 0,2 posto. Blagi pad od 0,1 posto zabilježen je i kod cijene hrane i prića, što je uzrokovano pojeftinjenjem povrća za pet posto, te mlijeka, sira, jaja, masti i ulja za 0,4 posto. Niže cijene od 0,1 posto registrovane su i u zdravstvu, a rezultat su pada cijena lijekova 0,2 posto.