BANJALUKA – BiH po kvalitetu života zauzima 76. mesto u svetu od 182 države, a kada je reč o zemljama bivše Jugoslavije, tu smo bez premca – na poslednjem mestu. Bolje od građana BiH žive i Albanci, koji su za čak šest mesta ispred.

Podatak koji možda i ne treba da čudi, s obzirom na to da je u ovoj zemlji više od milion stanovnika siromašno, a predstavnici Svetske banke su još na početku godine upozorili da će u 2010. doći do porasta stope siromaštva za dva odsto zbog pada ličnih primanja građana BiH.

Kada se uzme u obzir da u Srpskoj oko 90 odsto penzionera prima penziju manju od 300 KM i da je oko 150.000 ljudi nezaposleno, očigledno je da je kvalitet života u RS na niskim granama. Sa padom proizvodnje, rastom nezaposlenosti i sve većim siromaštvom, za građane kvalitet hrane nije svakodnevna briga.

U Udruženju potrošača RS kažu da građani štede uglavnom na hrani, obući i odeći i da im je prioritet platiti stan, komunalije i ostale obavezne dažbine.

– Analize su pokazale da se u Evropskoj uniji potroši 33 kilograma hleba po stanovniku godišnje, a u BiH 110 kilograma. U Evropskoj uniji se potroši 68 kilograma mesa po stanovniku godišnje, a mi koristimo tek 45 kilograma. Trošimo oko 20 odsto njihove potrošnje voća, povrća oko 60 odsto, mlečnih proizvoda 67 odsto. Hranimo se proizvodima od testa, a to je odlika siromašnih zemalja. Da bi preživeli ljudi se snalaze kako znaju i umeju – kaže generalni sekretar Udruženja potrošača RS Dragovan Petrović.

Istraživanja koja su rađena pre nekoliko godina pokazala su, takođe, zabrinjavajuće podatke. Prema podacima Zavoda za statistiku RS, jedno domaćinstvo je 2007. mesečno za hleb i žitarice trošilo oko 59 KM, dok je za meso trošilo oko 116 maraka. Za ribu je domaćinstvo te godine trošilo svega 14,07 KM, a za voće i povrće oko 78 maraka.

Iz te statistike se vidi da je domaćinstvo za meso trošilo dva puta više novca nego za hleb i žitarice. Međutim, pošto je meso od proizvoda od testa skuplje po kilogramu i do deset puta, očigledno su stanovnici, kako bi rasteretili kućni budžet, obroke zasnivali na proizvodima od testa i na drugim jeftinijim prehrambenim artiklima.

Nutricionisti stalno upozoravaju da je cilj pravilne ishrane postizanje energetske vrednosti i strukture ishrane pojedinca ili populacije koja može da unapredi zdravlje i spreči nastanak bolesti. Odrasli bi trebalo da piju do četiri decilitra obranog mleka dnevno, što stanovnici BiH, u proseku, ne rade. Građanima BiH, koji su u Evropi po potrošnji ribe na dnu liste, savetuje se da jedu ribu bar dva puta sedmično. Ako već nemaju novca da jedu hranu u količinama koje se preporučuju, stručnjaci poručuju građanima da namirnice koriste sveže ili da ih dinstaju ili peku u foliji ili na roštilju.

Stižu nova poskupljenja

Stanovnici RS od početka avgusta kupuju brašno i ulje skuplje za deset pfeniga, a prema najavama iz Srbije i Hrvatske o poskupljenjima mesa, mleka, brašna, kafe, sokova i alkoholnih pića, na jesen se mogu očekivati poskupljenja i u RS. Obilne padavine i poplave prepolovile su rod useva, pa se procenjuje da će pšenica na jesen poskupeti za 20 odsto, a može se očekivati i poskupljenje hleba. U Udruženju potrošača tvrde da nema razloga za poskupljenje jer je u Srbiji razlog poskupljenja pad vrednosti valute, dok je naša marka fiksno vezana za evro. Ako se to i desi, u Udruženju kažu da će to biti zloupotrebe trgovaca i uvoznika.

Sumorna statistika

– oko tri milijarde ljudi u svetu živi sa manje od dva dolara dnevno

– 1,3 milijarde ljudi živi sa manje od jednog dolara dnevno

– 1,3 milijarde ljudi nema pristup pijaćoj vodi

– 3 milijarde ljudi nema kanalizaciju

– potrošačka korpa za 48 najsiromašnijih nacija manja je od vlasništva tri najbogatija čoveka u svetu

– nekoliko stotina milionera na zemlji poseduje koliko i 2,5 milijardi ljudi

Izvor EuroBlic