BANJALUKA – Dekan Poljoprivrednog fakulteta u Banjaluci Nikola Mićić smatra da bi poljoprivredne nauke trebalo da imaju značajniju primjenu u društvenoj zajednici, navodeći da se u BiH dnevno uvozi hrana vrijedna 6,5 miliona KM.
„To je na godišnjem nivou oko dvije milijarde KM. Zbog svega toga smo suočeni sa masovnim egzodusom ljudi u potrazi za hranom“, rekao je Mićić na svečanom prijemu za brucoše Poljoprivrednog fakulteta u Banjaluci.
On je podsjetio da je najveći „egzodus“ ljudi zbog gladi zabilježen 1849. godine kada u Irskoj dvije godine zaredom nije rodio krompir. Mićić kaže da je tada 750.000 ljudi umrlo od gladi, dok ih se dva miliona iselilo u Ameriku.
Mićić je naveo da su pitanja hrane, gladi, biodiverziteta, očuvanja životne sredine, agrohemikalija i ekologije pitanja na koja odgovor treba da daju poljoprivredne nauke.
On je rekao da je Poljoprivredni fakultet u Banjaluci visokoškolska ustanova sa najvećim brojem naučnih radova, tri cikulsa studija, 40 profesora u stalnom radnom odnosu od kojih su 23 magistrirala na prestižnim univerzitetima u Evropi.
Svečanom prijemu su prisustvovali profesori i studenti Poljoprivrednog fakulteta u Banjaluci, te ugledni naučni i javni radnici.
Usorac: Prepolovljen rod kukuruza
Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača- mljekara Republike Srpske Vladimir Usorac kaže da je ovogodišnji rod kukuruza umanjen, u prosjeku, za 50 do 60 odsto, u zavisnosti od regije, a da je na pojedinim parcelama ova poljoprivredna kultura potpuno uništena.
Usorac je rekao da na pojedinim parcelama nije obavljena žetva jer nije bilo računa ulaziti u njivu s obzirom da je ostala samo stabljika koja nije bila ni za silažu.
On je naveo da je za rentabilnu proizvodnju potrebno da proizvođači ostvare prinos od sedam do osam tona po hektaru, jer bi jedino tako bili u mogućnosti da pokriju troškove.
„Sve ispod toga znači gubitak i ne mogu pokriti troškove obrade i repromaterijala koji je iz godine u godinu skuplji“, kaže Usorac.
On je rekao da je ove godine u Republici Srpskoj pod kukuruzom 80.000 do 100.000 hektara, dodajući da se ne zna precizno koliko je kukuruza zasijano jer nema podataka za poljoprivredne proizvođače koji nisu registrovali proizvodnju. (Agencije)
