BANJALUKA – San menadžmenta svakog preduzeća iz RS jeste da njegove akcije stignu na neku veliku berzu, jer tako lakše mogu da privuku kapital velikih investitora – od oktobra ove godine to više neće biti san pošto će Banjalučka berza (BLSE), povezivanjem sa drugim berzama u regiji, omogućiti to preduzećima u Srpskoj.

Sve akcije i druge hartije od vrijednosti ovdašnjih preduzeća, čim se pojave na Banjalučkoj berzi, praktično će istovremeno biti dostupne i investitorima iz Grčke, Egipta, Jordana, Kipra, Srbije i Makedonije.

O tom projektu regionalnog povezivanja tržišta kapitala nedavno su u Banjaluci razgovarali predstavnici Banjalučke i Atinske berze.

“Sa kolegama iz Atinske berze precizno smo utvrdili šta još treba da se uradi i u kojim rokovima kako bi u septembru ili najkasnije početkom oktobra ove godine u Banjaluci mogli da održimo zajedničku prezentaciju na kojoj ćemo pokazati kako jedna brokerska kuća iz Atine praktično za nekoliko sekundi kupi akcije nekog preduzeća sa Banjalučke berze. Dogovorili smo se takođe da do tada Atinska berza u ovaj jedinstveni sistem uveže i berze Kipra, Jordana, Egipta, Srbije i Makedonije. Tako će akcije nekog preduzeća, čim se pojave na Banjalučkoj berzi, biti dostupne svim klijentima koji posluju na tržištu kapitala u ovim zemljama, ali i širom svijeta, jer je poznato da Atinska berza ima investitore, osim u evropskim zemljama, i u Americi, Australiji“, rekao je direktor Banjalučke berze Milan Božić.

On je objasnio da će, na primjer, investitor iz Amerike, klijent brokerske kuće koja je član Atinske berze, koji želi da investira u akcije nekog preduzeća iz RS, biti u mogućnosti da dobije sve potrebne informacije u toj brokerskoj kući, te da proslijedi nalog za kupovinu akcija u Banjaluci.

Realizacijom projekta povezivanja tržišta kapitala omogućiće se lakši i neuporedivo brži protok kapitala nego do sada. Za samo nekoliko sekundi poslovni ljudi iz RS moći će da kupe akcije nekih firmi u inostranstvu i obrnuto. Na jednom zajedničkom portalu koji će se uskoro pojaviti na engleskom jeziku potencijalnim investitorima iz cijelog svijeta biće na jednom mjestu svi podaci grčkog, kiparskog, egipatskog, jordanskog, srpskog, makedonskog tržišta i tržišta kapitala Srpske.

“Za ovdašnje tržište kapitala regionalno povezivanje sigurno je jedini način za uspješan rad, jer je ovo tržište malo, nema dovoljno ni kapitala ni investitora da bi moglo da bude stvarna podrška razvoju privrede. Povezivanjem sa razvijenim tržištima kapitala, kao što je grčko, ali i ostala koja učestvuju u projektu, obezbijediće se veći priliv kapitala. Već dvije godine Banjalučka i Atinska berza izuzetno dobro sarađuju. U Grčkoj, na konferencijama Atinske berze, već smo predstavljali preduzeća iz RS”, objasnio je Božić.

Ovaj projekat bi, svakako, trebalo da poboljša poslovanje i da obezbijedi više stranih investicija u RS. Atinska berza je velika i dobro kotira na svjetskim tržištima kapitala. Potvrđuje to i podatak da je njena trenutna tržišna vrijednost na berzi oko pola milijarde evra. Osim toga u 2008. godini ostvarili su profit od 88 miliona evra. Riječ je, dakle, o snažnom tržištu kapitala koje uz to koristi i prednost velike i moćne grčke emigracije. Grčki lobisti prisutni su na mnogim značajnijim pozicijama u Americi, Australiji i svuda u svijetu, pogotovo u velikim bankama.

“Prošle godine na konferenciji Atinske berze, koja je održana u blizini Soluna, bili su predstavnici najvećih svjetskih banaka. Jer u svim tim bankama postoji grčka veza. Kada se naše akcije prodaju na jednom tako jakom tržištu kapitala, onda imamo pristup investitorima do kojih sigurno ne bismo mogli sami da dođemo”, tvrdi Božić i naglašava da na ovaj način Banjalučka berza postaje sastavni dio tog velikog i moćnog tržišta kapitala.

To praktično znači da će i naši poslovni ljudi jednostavno i brzo moći da kupuju akcije širom svijeta. Iako smo siromašni, i sada imamo građana koji svoj kapital ulažu u inostranstvu.

Na primjer, procjene govore da putem kupovina austrijskih polisa osiguranja, oko tri odsto stanovnika BiH ulaže u inostranstvo. Taj novac uglavnom završi kao investicija u strane hartije od vrijednosti. Nema nekih drugih preciznijih podataka o ulaganjima naših ljudi u inostranstvu, jer nema dobre statistike finansijskog tržišta. Valjda će se i to uskoro urediti.