PEKING – Kineske tekstilne tvrtke sve više koriste tvornice izvan svojih granica kako bi iskoristile jeftiniju radnu snagu, na isti način kao što to čini Zapad s Kinom.

Ali, pritom oni varaju tržište – jer na odjeću stavljaju prepoznatljivu oznaku “Made in China”, a robu umjesto njih ustvari proizvode izrabljeni radnici u Sjevernoj Koreji, piše Rojters. Kinezi sve više koriste tvornice i trgovce u pograničnom gradu Dandongu, a potom robu nastalu tamo širom svijeta plasiraju kao svoju.

Korištenje Sjeverne Koreje za proizvodnju jeftinije odjeće pokazuje da se, usprkos UN sankcijama nametnutim toj zemlji, Kim Jong Un uspijeva snaći uz pomoć “prijatelja”. Naime, sankcije zbog sjevernokorejskog nuklearnog programa ne odnose se na zabranu izvoza tekstila.

U Dandongu djeluje dvadesetak agenata koji su posrednici između kineskih dobavljača i kupaca iz SAD-a, Evrope, Japana, Južne Koreje, Kanade i Rusije.

Australijska sportska marka Rip Curl javno se ispričala prošle godine kad je otkriveno da je dio njihove skijaške opreme, označene kao “Made in China”, napravljen u Sjevernoj Koreji u jednoj od njihovih tvornica.

Rip Curl je okrivio dobavljača svoje odjeće za “outsourcing” preko neovlaštenog kooperanta. Ali, trgovci i agenti u Dandongu kažu da je to široko rasprostranjena praksa. Proizvođači mogu uštediti i do 75 posto izradom svoje odjeće u Sjevernoj Koreji. Završena odjeća najčešće se direktno šalje u kineske luke, gdje se samo prepakira i šalje dalje u svjetske luke koje su je naručile.

Tekstila proizvodnja u Sjevernoj je Koreji bila visoko razvijena sedamdesetih godina prošlog vijeka. Iako je došlo do pada proizvodnje, posljednjih je godina ponovno počela rasti. Mjesečna plaza sjevernokorejskog radnika u tekstilnoj industriji je oko osamdeset dolara mjesečno, što znači da je proizvodnja za čak trideset posto jeftinija nego u Kini.  Osim toga, sjevernokorejski radnici mogu proizvesti 30 posto više odjeće svaki dan nego kineski radnik.

Razlog zbog kojeg su sjevernokorejski radnici tako produktivni je njihovo uvjerenje da oni rade za boljitak svoje zemlje, a ne platu. Oni vjeruju kako to rade za svog vođu i bolje sutra, a njihove se plate razlikuju od onih u drugim azijskim zemljama. (Agencije)