BANJALUKA – Novoizabrani premijer Republike Srpske Željka Cvijanović rekla je u Banjaluci da će najvažniji cilj nove vlade u narednom četvorogodišnjem periodu biti izgradnja stabilne ekonomije sa pozitivnom stopom privrednog rasta, koji obezbjeđuje dugoročni rast životnog standarda građana i povećanje zaposlenosti.

Cvijanovićeva je navela da će ključne reformske oblasti nove Vlade biti politika podrške oporavku privrede i novom privrednom rastu, reforma javnog sektora, fiskalna konsolidacija i evropske integracije.

„Naš cilj je da, realizacijom planiranih politika i reformi, izgradimo efikasniju i efektivniju javnu upravu, koja će pružati kvalitetnije i brže usluge građanima, uz nižu `cijenu koštanja`. Ujedno, da dodatnom fiskalnom disciplinom, unapređenjem procesa naplate svih javnih prihoda i pojačanom kontrolom trošenja javnih sredstava, obezbijedimo uštede u javnoj potrošnji, a time i dodatne izvore za podršku privredi“, rekla je Cvijanovićeva predstavljajući ekspoze poslanicima u parlamentu Srpske.

Ona je naglasila da će biti obezbijeđena dodatna podrška privredi i povećanje zaposlenosti u realnom sektoru, rasterećenjem privrede, ukidanjem parafiskalnih davanja, te rasterećenjem rada na novozaposlene radnike.

„Reformama na tržištu rada želimo postići veću fleksibilnost tržišta i povećanje produktivnosti rada u svim oblastima“, kaže Cvijanovićeva.

Mandatar za sastav Vlade Republike Srpske je naglasila da će borba protiv kriminala i korupcije biti prioritet u radu Vlade.

„Kada je riječ o evropskim integracijama, imamo jasan stav o provođenju odluke Evropskog suda za ljudska prava u slučaju `Sejdić i Finci` i o uspostavljanju mehanizma koordinacije, te uopšte o kretanju BiH ka EU. Obezbijedićemo dalje unapređenje visokog, ali i srednjeg obrazovanja, da bismo planskim obrazovanjem i kvalifikacijama u skladu sa potrebama tržišta rada došli do izvjesnijeg zaposlenja, a time i veće stope zaposlenosti“, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je napomenula da će se Vlada Srpske sa posebnom pažnjom odnositi prema omladini, penzionerima, osobama sa invaliditetom i boračkim kategorijama.

Cvijanovićeva je navela da se realizacijom planiranih politika želi obezbijediti dodatna ekonomska, fiskalna i finansijska stabilnost Republike Srpske, a time i dugoročno poboljšanje položaja svih kategorija društva.

„Te reformske politike podrazumijevaju fiskalno i strukturno prilagođavanje i sigurno je da će neke od njih, kratkoročno posmatrano, biti veoma restriktivne, a neke mjere nepopularne, ali one nemaju alternativu i moraće se odlučno provoditi ako želimo da stvorimo uslove za brži privredni rast, povećanje zaposlenosti i standarda stanovništva“, dodala je Cvijanovićeva.

Politika podrške privredi ima za cilj njeno rasterećenje, stvaranje povoljnijih uslova za poslovanje i reformu tržišta rada, što će omogućiti veće zapošljavanje i veći privredni rast, koji je osnova za bolji životni standard građana, istakla je ona.

„Svjesni smo da će provođenje mjera za oporavak i novi rast privrede biti najvažniji i najteži zadatak nove vlade. Bez privrednog rasta dugoročno nećemo uspjeti u potpunosti konsolidovati javne finansije, niti provesti reformu javnog sektora“, rekla je Cvijanovićeva predstavljajući danas ekspoze poslanicima u parlamentu Srpske.

Ona je naglasila da će osnovne mjere za oporavak privrede i podsticaj privrednog rasta biti realizovane stimulativnom poreskom politikom, rasterećenjem i poboljšanjem likvidnosti privrede.

„Mjere će biti realizovane i javnim investicijama, reformom tržišta rada, poboljšanjem ekonomskog i socijalnog položaja radnika, unapređenjem stečajnog postupka i politike u poljoprivredi“, pojasnila je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, u okviru podrške privredi, Vlada će i u 2015. godini zadržati stimulativnu poresku politiku, odnosno najniže poreske stope u domenu direktnog oporezivanja imovine i dohodaka građana i privrednih subjekata.

„Rasterećenje privrede provešćemo prvenstveno kroz rasterećenje obaveza za rad za novozaposlene radnike na određeni vremenski period. Očekujemo da će ovo motivisati preduzeća da zaposle nove radnike, uz smanjenje obaveza prema Republici za novozaposlene“, kaže Cvijanovićeva.

Ona je navela da će u 2015. godini Vlada realizovati projekat uspostavljanja registra svih „parafiskalnih“ davanja, koji je započet u ovoj godini, a obustavljen zbog poplava.

„U registru ćemo evidentirati sva davanja koja su regulisana zakonima i drugim propisima, a predstavljaju prihod budžeta Republike, opština i gradova, fondova i drugih korisnika javnih prihoda“, dodala je Cvijanovićeva.

Ona kaže da će s obzirom da je značajan broj privrednih subjekata u ovoj godini podnio zahtjev za izmirenje ukupnog poreskog duga do kraja godine, uz zakonsku mogućnost otpisa obračunate kamate, biti izmijenjen Zakon o posebnim načinima izmirenja poreskog duga kako bi privrednim subjektima ostavili ovu mogućnost i u prvom polugodištu 2015. godine.

„Donijećemo i zakon o rokovima izmirenja novčanih obaveza, u kome ćemo jasno precizirati rokove plaćanja obaveza, kako bi poboljšali likvidnost privrede. Sa istim ciljem, provodićemo i Zakon o jedinstvenom sistemu za multilateralne kompenzacije i cesije, čija je primjena zbog zahtjevnih pripremnih aktivnosti izostala u 2014. godini“, kaže Cvijanovićeva.

Ona je navela da će Vlada Srpske, posredstvom Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH, pokrenuti inicijativu za izmjene Zakona o porezu na dodatu vrijednost, s ciljem produženja roka za plaćanje PDV-a, u skladu sa zahtjevima poslovne zajednice.

Cvijanovićeva je precizirala da će energetski sektor nastaviti da bude jedna od ključnih poluga ekonomsko-privrednog razvoja Republike Srpske.

„S toga će Vlada pružati kontinuranu podršku realizaciji započetih energetskih projekata. Izgradnja TE ‘Stanari’ i planirana izgradnja TE ‘Ugljevik’ tri trenutno predstavljaju najveće investicije u regionu“, naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je napomenula da će se nastaviti i sa realizacijom započetih projekata u oblasti hidroenergetike, poput izgradnje HE Mrsovo, HE Dabar, HE Ulog i Bočac dva.

„Samo u 2015. godini realno je očekivati završetak izgradnje oko 12 malih hidroelektrana i početak izgradnje još najmanje njih 10. U sferi ostalih obnovljivih izvora energije, u narednom periodu, pustićemo u funkciju prvi vjetropark u Republici Srpkoj – Vjetropark Trusina“, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da će u oblasti saobraćajne infrastrukture, uz izgrađeni autoput Banjaluka – Gradiška, biti završena i izgradnja autoputa Banjaluka – Doboj.

„To su dva prioritetna pravca u okviru projekta `Izgradnje mreže autoputeva u Republici Srpskoj` koji nas povezuju sa evropskim koridorima, odnosno sa zapadom i jugoistokom Evrope. Naš cilj ostaje izgradnja mosta na rijeci Savi kod Gradiške, ali taj projekat zavisi od Hrvatske, odnosno njene upućenosti na sredstva EU“, dodala je Cvijanovićeva.

Ona je najavila da će se raditi i na izgradnji autoputa na Koridoru Pet ce, koji je jedan od najvažnijih projekata saobraćajne infrastrukture u jugoistočnoj Evropi.

„U okviru projekta izgradnje mreže autoputeva u Republici Srpskoj, vode se pregovori sa kineskim partnerima za izgradnju autoputa na dionici Glamočani – Banjaluka – Mrkonjić Grad – Mlinište čime se obezbjeđuje nastavak autoputa Gradiška – Banjaluka u pravcu juga“, rekla je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, u okviru ključnih kapitalnih investicija u zdravstvenom sektoru nastaviće se projekat rekonstrukcije i opremanja Univerzitetske bolnice Kliničkog centra Banjaluka i obezbjediti sredstava za realizaciju projekta izgradnje bolnice u Doboju i Istočnom Sarajevu, te rekonstrukcija i sanacija bolnica u Zvorniku, Prijedoru i Trebinju.

U oblasti rada i zapošljavanja, navodi Cvijanovićeva, Vlada će dijalogom i saradnjom sa socijalnim partnerima raditi na stvaranju povoljnog ambijenta za privređivanje, unapređenje kolektivnog pregovaranja, ostvarivanje i zaštitu prava zaposlenih konvencionalnim i alternativnim metodama rješavanja sporova.

„Vlada će `voditi bitku` za svako radno mjesto kroz programe podrške privredi ili kreativnije programe zapošljavanja kako bi sredstva namijenjena za ovu svrhu imala jasno preciziran cilj“, pojasnila je Cvijanovićeva.

Ona je rekla da će Vlada u saradnji sa Savezom sindikata i Unijom udruženja poslodavaca aktivno raditi na povećanju najniže cijene rada, s ciljem poboljšanja ekonomskog i socijalnog položaja radnika.

Cvijanovićeva u ekspozeu navodi da će biti izvršeno reformisanje i inoviranje pravnog okvira uređenja oblasti rada. „Izradićemo i novi zakona o državnim službenicima, kako bi se postigla veća efikasnost i odgovornost admnistracije, ali i veća fleksibilnost, između ostalog, i kad je riječ o premještaju i mobilnosti kadrova“, ističe Cvijanovićeva.

„Uvešćemo i institut bruto plate, kako bi motivisali i podstakli radnike da se brinu za svoju bruto platu, odnosno, da budu zainteresovani i za uplatu doprinosa, jer će im to biti osnovica za obračun penzije, kada ispune uslove za penzionisanje“, naglašava ona.

Prema njenim riječima, u cilju utvrđivanja realne ponude radne snage na tržištu rada, biće obezbijeđeno da se evidencije nezaposlenih lica iz Zavoda za zapošljavanje, koji su na evidenciji zbog zdravstvenog osiguranja, vode u Fondu zdravstvenog osiguranja, jer ne čine aktivnu ponudu radne snage.

„Donijećemo novi zakon o stečajnom postupku, kojim će se na drugačiji i efikasniji način urediti kontrola i nadzor nad radom stečajnih upravnika, a u cilju obezbjeđenja uslova za stvaranje dobrog poslovnog ambijenta i efikasnije sprovođenje stečajnog postupka, kao i efikasnije reorganizacije privrednih društava i transparentnijeg namirenja stečajnih povjerilaca“, kaže Cvijanovićeva.

Ona je napomenula da će u okviru sektorskih politika Vlade, poljoprivreda biti u vrhu prioriteta i biće u funkciji razvoja privrede, zbog mogućnosti da se kroz poljoprivrednu proizvodnju najbrže i najefikasnije iskoriste raspoloživi prirodni resursi, stvori nova vrijednost i sirovinska osnova za razvoj industrije i drugih privrednih grana, ali i zato što se kroz razvoj poljoprivrede doprinosi razvoju ruralnih područja.

„Razvoj sektora poljoprivrede vidimo kroz obezbjeđenje stabilnosti dohotka i povećanje obima, produktivnosti, stepena tržišnosti i finalizacije poljoprivredne proizvodnje, oslanjanje na održivo korišćenje prirodnih resursa, i uravnotežen ruralni razvoj“, dodala je Cvijanovićeva.

Ona je najavila da će u toku 2015. godine u skladu sa budućim planom razvoja poljoprivrede i ruralnih područja 2015 – 2020. godine, definisati i višegodišnji budžetski okvir za realizaciju mjera finansijske podrške agrarnom i ruralnom razvoju donošenjem zakona o podsticajima, kojim se utvrđuju glavni pravci usmjeravanja sredstava podrške.

Poboljšati efikasnost javne uprave

Cvijanovićeva je takođe rekla da je potrebno značajno poboljšati efikasnost rada javnog sektora, a da su problemi naročito izraženi u pravosuđu i drugim institucijama koje se bave imovinskim i ugovornim odnosima u privredi.

„Reforma javnog sektora podrazumijeva uspostavljanje efikasnije i efektivnije javne uprave, što dovodi do ušteda u javnoj potrošnji, a time i bolje alokacije javnih sredstava“, rekla je Cvijanovićeva predstavljajući ekspoze poslanicima u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Prema njenim riječima, dugoročni privredni napredak nije moguć ni bez podizanja kvaliteta obrazovanja, od osnovne škole do doktorskih studija, a visok stepen neefikasnosti postoji u radu pojedinih javnih preduzeća.

„Efikasnost javnog sektora može se poboljšati, ili smanjenjem troškova, ili povećanjem kvaliteta i obima javnih usluga, a oboje je važno za uspjeh fiskalne konsolidacije u svakoj zemlji. Od reforme javnog sektora zavisi unapređenje privrednog ambijenta, jer bez efikasnih administrativnih i pravosudnih organa i dobrog obrazovanja, nije moguć ni privredni, ni društveni napredak“, dodala je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da će reformom javnog sektora biti obuhvaćene Vlada i republičke uprave, lokalne samouprave, javna preduzeća, zdravstveni sektor, finansijski sektor, pravosuđe i borba protiv kriminala i korupcije, obrazovanje, te politike u oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja i boračko-invalidske zaštite.

„Naš cilj je reforma Vlade i republičke uprave i bolje pozicioniranje resora koji će efikasnije i brže reagovati i djelovati u pojedinim oblastima. Time će se izvršiti bolja alokacija resursa u javnom sektoru, ukinuti nefunkcionalne agencije i upravne organizacije, a ujedno formirati resori Vlade koji će biti direktnije vezani za oblasti koje su prioritet njenog djelovanja“, kaže Cvijanovićeva i napominje da je potrebno uspostavljanje efikasne i profesionalne administracije, koja je u službi građana i privrede.

Ona je naglasila da će biti sačinjena analiza i izvršena klasifikacija radnih mjesta u strukturama državne službe, sačinjeni standardizovani opisi poslova svakog radnog mjesta i sa tim usklađena sistematizacija, ojačani kapaciteti za upravljanje ljudskim potencijalima u svim organima, te biti unaprijeđen rad upravne inspekcije.

Ona je navela da će u 2015. godini Vlada pristupiti izradi novog strateškog razvojnog dokumenta koji će definisati pravce razvoja lokalne samouprave u Republici Srpskoj u periodu 2016-2020. godine.

„Vizija razvoja podrazumijevaće uspostavljanje višetipskog koncepta lokalne samouprave, ispitivanje mogućnosti za dalju funkcionalnu decentralizaciju, razvijanje mehanizama među opštinske saradnje, te jačanje uloge mjesnih zajednica u lokalnoj samoupravi“, pojasnila je Cvijanovićeva.

Ona ističe da će biti izrađena i sveobuhvatna analiza teritorijalne organizacije Srpske, naročito imajući u vidu rezultate popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2013. godine i inicijative za osnivanje novih jedinica lokalne samouprave.

Cvijanovićeva je napomenula da se reformom javnih preduzeća žele uspostaviti profitabilni subjekti, uz punu odgovornost organa upravljanja za postignute rezultate.

Ona kaže da će se reformom u zdravstvenom sektoru uspostaviti daleko jači sistem odgovornosti u svakoj zdravstvenoj ustanovi, gdje svaki osnivač ustanove i njen rukovodilac snose punu odgovornost za njeno poslovanje, ne umanjujući kvalitet usluge osiguranika.

„U cilju obezbjeđenja dodatnih sredstava za finansiranje zdravstvene zaštite, Vlada je dala podršku izdvajanju dijela sredstava iz akciza na duvan i alkohol, kao štetnih proizvoda koji višestruko povećavaju rizik zdravstvenog osiguranja, na čemu će insistirati i u 2015. godini, jer je donošenje ovih zakonskih rješenja u nadležnosti zajedničkih institucija BiH“, pojasnila je Cvijanovićeva.

Ujedno, kaže Cvijanovićeva, Vlada Srpske će insistirati na povećanju obuhvata stanovništva obaveznim zdravstvenim osiguranjem, prvenstveno kroz stavljanje u vezu subvencija u poljoprivredi sa uplatom doprinosa.

Ona je istakla da je u 2015. godini cilj uvođenje trezorskog sistema poslovanja u zdravstveni sektor da bi se omogućila bolja kontrola trošenja sredstava.

„Bolnički sektor će biti uveden u trezorski sistem posredstvom resornog ministarstva, a domovi zdravlja biće uvezani posredstvom trezora jedinica lokalne samouprave, da bi svaki nivo vlasti preuzeo punu odgovornost za fiskalnu održivost sistema kojim upravlja“, precizirala je Cvijanovićeva.

Ona je najavila da će reforma Fonda zdravstvenog osiguranja, te restrukturisanje njegovih obaveza, uz iznalaženje načina za dodatne uštede, biti politika Vlade u 2015. godini.

„U okviru reforme finansijskog sektora razmotriće se objedinjavanje nadzora finansijskog sektora sa ciljem efikasnijih kontrola od jednog nadzornog organa umjesto sadašnja tri na ukupnom finansijskom sektoru, te raditi na poboljšanje propisa“, pojasnila je Cvijanovićeva.

Ona ističe da će biti izrađen novi zakon o bankama koristeći preporuke Bazelskog komiteta i međunarodnih finansijskih institucija, te direktive EU.

„U izradi propisa, posebnu pažnju ćemo usmjeriti na upravljanje rizicima bankarskog poslovanja, jačanje kontrolne funkcije Agencije za bankarstvo Srpske, sa akcentom na razvijanje posebnog režima sistemske i konsolidovane supervizije“, kaže Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da će se radi eliminisanja loše aktive, raditi na stvaranju zakonske pretpostavke za restrukturisanje problematičnih kredita, te prodaju i prenos potraživanja po kreditima na druga pravna lica.

„Radićemo na usvajanju izmjena Zakona o investicionim fondovima, koji će obezbijediti preduslove za transformaciju zatvorenih investicionih fondova i afirmisanje industrije investicionih fondova u skladu sa međunarodnom praksom“, zaključila je Cvijanovićeva.

Izabrana nova Vlada Srpske

Narodna skupština Republike Srpske izabrala je novu Vladu Srpske, za čijeg je predsjednika izabrana Željka Cvijanović, dosadašnji premijer Republike Srpske.

Za ministra finansija izabran je Zoran Tegeltija, a Dragan Lukač za ministra unutrašnjih poslova, novi ministar prosvjete i kulture je Dane Malešević, a ministar rada i boračko-invalidske zaštite Milenko Savanović.

Petar Đokić obavljaće funkciju ministra industrije, energetike i rudarstva, Anton Kasipović ministra pravde, a Stevo Mirjanić ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, dok je Dragan Bogdanić izabran za ministra zdravlja i socijalne zaštite.

Ministar nauke i tehnologije ostaje Jasmin Komić, novi ministar trgovine i turizma je Predrag Gluhaković, dok je Jasmina Davidović izabrana za ministra porodice, omladine i sporta.

Srebrenka Golić izabrana je za ministra za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, Neđo Trninić za ministra saobraćaja i veza, Zlatan Klokić za ministra za ekonomske odnose i regionalnu saradnju, dok Davor Čordaš ostaje ministar za izbjeglice i raseljena lica, kao i Lejla Rešić ministar uprave i lokalne samouprave.

Za izbor Cvijanovićeve glasala su 44 poslanika, dok je 37 bilo protiv, a isti rezultati glasanja bili su i za sastav Vlade Srpske.

Nakon izbora, premijer i ministri položili su svečanu zakletvu. (Agencije)