BANJALUKA – Ukupni depoziti u BiH na kraju avgusta ove godine iznosili su 12,02 milijarde maraka i manji su za oko 790 miliona maraka u odnosu na isti period prošle godine kada su iznosili 12,81 milijardu maraka.

Kazali su ovo u Centralnoj banci BiH (CB BiH) i istakli da u ukupnom iznosu depozita, depoziti stanovništva učestvuju sa 5,36 milijardi maraka.

– U odnosu na avgust 2008. godine ovi depoziti su, na nivou BiH, manji za oko 373,5 miliona maraka – kazali su u banci.

Prema podacima Centralne banke depoziti privatnih poduzeća i udruženja u istom periodu iznosili su 1,93 milijarde maraka. – Statistika pokazuje da su ovi depoziti u odnosu na avgust 2008. godine manji za oko 25 miliona maraka – rekli su u CB BiH.

Objašnjavaju da je do smanjenja depozita krajem prošle godine došlo zbog uticaja svjetske krize, kada su građani, zabrinuti za sigurnost svog novca, povlačili depozite.

– Bankarski sektor je pokazao zrelost i stabilnost, te su i u vrijeme najveće krize, kada je došlo do povlačenja depozita, banke odgovorile na sve zahtjeve klijenata – kažu u CB i dodaju

da su se, zbog nedostatka finansijskih sredstava na svjetskom tržištu, banke okrenule domaćim izvorima koji su prilično ograničeni, te da je došlo do povećanja kamatnih stopa.

– U ovom trenutku vidljive su naznake blagog smanjivanja kamatnih stopa. Trenutno je prisutna smanjena kreditna aktivnost banaka, ali i potražnja za kreditima – ističu u banci.

Predsjednik Sekcije za bankarstvo u Udruženju ekonomista RS – SWOT Aleksandar Ljuboja smatra da je na smanjenje depozita uticala smanjena privredna aktivnost usljed recesije.

– Krajem prošle godine u BiH se desio udar panike i ljudi su povlačili novac iz banaka. Ipak dolazi do ponovnog vraćanja depozita, iako to još uvijek nije dovoljno da bi se nadomjestio minus koji se dogodio povlačenjem novca prošle godine – kazao je Ljuboja.

Komercijalne banke

U Centralnoj banci BiH ističu da je posljednjih mjeseci zabilježen trend rasta ukupnih depozita u komercijalnim bankama. Oni navode da se to posebno odnosi na oročene i štedne depozite stanovništva.

Aleksandar Ljuboja ističe da se u kriznim vremenima potrošnja obično smanjuje i da ljudi više čuvaju novac. Investicije se smanjuju, a novac se stavlja u banke gdje je manji prinos ali je sigurniji, kaže Ljuboja, te zbog toga ponovo dolazi do rasta štednje.

Izvor Glas Srpske