Za razvoj nacionalne ekonomije i prevladavanje duboke krize u privredi najbitnije je sprovesti deset ključnih reformi, stav je direktora, menadžera i vlasnika privrednih društava 1.284 mala, srednja i velika preduzeća iz 44 grada i opštine Srbije.

U anketi Unije poslodavaca trebalo je da rangiraju po važnosti 10 od 32 oblasti važne za poslovanje svojih preduzeća. Njihov je stav da nova vlada treba da počne od reforme javnog sektora. Sledeći potez kabineta Aleksandra Vučića trebalo bi da bude reforma poreskog sistema, zatim organizovana borba države protiv sive ekonomije, reforma Poreske uprave, a potom usvajanje reformskih privrednih zakona – zakona o privrednim društvima, zakona o stečaju i drugih propisa iz tog paketa.

Sledećih pet reformi po važnosti i hitnosti su: uvođenje elektronske uprave i komuniciranja sa svim institucijama, reforma penzionog sistema, reforma zakonodavstva u oblasti građevinarstva, reforma zakonodavstva u oblasti građevinarstva i reforma zdravstvenog sistema.

Spisak prioritetnih reformi Unija poslodavaca će dostaviti kabinetu novog premijera Srbije, čim vlada bude oformljena, poručuju iz ovog udruženja privrednika.

Oko 75 odsto ispitanih privrednika zaokružilo je da je reforma javnog sektora najbitnija i najhitnija. Smatraju ga preglomaznim i uzročnikom ogromne i skupe birokratije koja kroz razne poreze, parafiskalne namete i druga opterećenja poslovanja obezbeđuje svoje zarade zaposlenima i u javnim preduzećima, državnoj upravi i lokalnim samoupravama. Privrednici smatraju da je njihova usluga loša i oni više ne žele da finansiraju neefikasan i skup sistem, za čije održavanje se država iz godine u godinu sve više zadužuje i povećava poreze. Tako se smanjuje mogućnost za zapošljavanje i razvoj preduzeća. 

Od reforme poreskog sistema, za koju je „glasalo” 69,5 odsto ispitanih, privrednici očekuju da im pruži mogućnost uvida u to za šta daju novac. Traže da se napusti sistem jednakog oporezivanja zarada i uvođenje progresivnih poreskih stopa, s tim da ukupno opterećenje zarada manjih od prosečne zarade ne prelazi 40, umesto sadašnjih 65 procenata.

Minimalna zarada treba da bude privremena mera dozvoljena na samo godinu dana, kada se firma nađe u finansijskim problemima, i da za to vreme „minimalac” bude oslobođen plaćanja poreza i doprinosa.

Organizovanu borbu države protiv sive ekonomije prioritetnom smatra 64,9 odsto ispitanih, jer se na svaki legalno prodati proizvod, proda i jedan na crno. Država mora da pojača kontrolu robe preko graničnih prelaza, spreči šverc po ulicama i otvorenim tržnim centrima i proširi poreski obuhvat kod naplate poreza na imovinu, jer postoji više od milion nelegalno sagrađenih objekata. Reforma Poreske uprave je „bitna i hitna” za 59,7 ispitanih privrednika. Pozdravljaju početak modernizacije Poreske uprave i uplatu zarada i poreza i doprinosa na jedinstvenoj uplatnici, ali traže dalje reforme. Uprava je spora, troši se mnogo vremena po šalterima, procesi su birokratizovani, a elektronska komunikacija je za sada minimalna. U Poreskoj upravi se provede više od 270 sati godišnje.

Reformu privrednih zakona kao hitnu vidi 53 odsto ispitanih. Poslovanje u Srbiji karakterišu predugi rokovi plaćanja (prosečno 126 dana) i nedostatak pravne sigurnosti. Mnogo je firmi koje se osnuju sa malim osnivačkim kapitalom, naruče robu i usluge od drugih preduzeća i zatim dospeju u blokadu i stečaj. Od njih je nemoguće naplatiti isporučenu robu ili usluge i to je razlog zatvaranja ili gubitaka mnogih firmi koje zdravo posluju. Potrebno je uvesti red u poslovanje i zaštititi novac uložen u posao. Stečaj mora da bude efikasan i da se sprovede u roku od mesec dana kod malih preduzeća, a u maksimalnom roku od tri meseca kod srednjih i velikih preduzeća. Takođe, mora postojati i lična odgovornost i kaznene mere za osnivače privrednih društava koji svesno načine štetu drugim preduzećima i preduzetnicima. (Politika)

POTEZI KOJE PREDLAŽU POSLODAVCI

– Reforma javnog sektora

– Reforma poreskog sistema

– Organizovana borba države protiv sive ekonomije

– Reforma Poreske uprave Srbije

– Reforma privrednih zakona

– Uvođenje elektronske uprave i komunikacije na nivou svih institucija u Srbiji

– Reforma penzionog sistema

– Reforma zakonodavstva u građevinarstvu

– Promene Zakona o radu

– Reforma zdravstvenog sistema