BANJALUKA – Prijedlog zakona o uređenju prostora i građenju u nekim dijelovima nije reformski, ocijenio je potpredsjednik Izvršnog odbora za građevinarstvo pri Privrednoj komori Republike Srpske Savo Lalović.

“Postojeći zakon jeste kočnica razvoja i na ovaj novi zakon smo dugo čekali, ali on u nekim dijelovima jeste očekivano reformski, a u nekima nikako da dođemo do usaglašavanja i samo prenosimo probleme iz postojeće regulative u novi zakon”, rekao je Lalović u obraćanju poslanicima Narodne skupštine RS.

On je pozdravio što nije prihvaćen prijedlog da se na osnovu idejnog projekta izdaje načelno odobrenje za građenje infrastrukture, a kritikovao je što nije prihvaćen prijedlog da se skrati radno iskustvo potrebno za sticanje ovlašćenja za izradu prostorno-planske dokumentacije i tehničke dokumentacije sa pet na tri godine, odnosno za građenje sa tri na jednu godinu.

“Tražili smo da inženjer može voditi projekte nakon tri godine iskustva, a samo najsloženije poslove poput revizije nakon pet godina radnog iskustva, ali to nije prihvaćeno”, rekao je Lalović.

On je dodao da je neprihvatljivo da inženjer bude praktično neupotrebljiv pet godina, napominjući da u Federaciji BiH nije takva situacija.

Lalović je zatražio da se ova tačka prekine i odgodi za kraj ove sjednce, za koju se očekuje da će po broju radnih dana biti najduža u ovom sazivu, kako bi Privredna komora RS i predlagač usaglasili stavove, ali je potpredsjednica Narodne skupštine RS Nada Tešanović pojasnila da on nema poslovničku mogućnost da predlaže izmjenu redoslijeda u dnevnom redu, niti je takva izmjena moguća u toku same tačke.

U obrazloženju predloženog zakona navedeno je da je prihvaćeno oko 90 odsto primjedbi i prijedloga koje je Privredna komora RS dostavila na tekst nacrta ovog zakona.

Javna rasprava održana je u Trebinju, Foči, Istočnom Sarajevu, Doboju, Bijeljini, Prijedoru i Banjaluci u decembru 2007. i januaru 2008. godine.

 

Važeći Zakon o uređenju prostora stupio je na snagu 1996. godine, minimalne izmjene izvršene su 1998. godine, a suštinske 2002. godine.

Četrnaestogodišnja primjena ovog zakona u RS, uspostavljeni tržišni principi rada, izvršena vlasnička transformacija kapitala i izmjena u sličnim propisima država u okruženju, nametnuli su potrebe za novim, znatnim izmjenama radi poboljšanja postojećih zakonskih rješenja i njihovog prilagođavanja novim uslovima rada koje nisu moguće bez donošenja novog zakona.

Do sada je za dobijanje odobrenja za građenje bilo neophodno provesti dva upravna postupka – postupak izdavanja urbanističke saglasnosti i postupak izdavanja odobrenja za građenje, pribaviti brojne saglasnosti komunalnih i drugih javnih preduzeća, obezbijediti učešće susjeda u postupku izdavanja urbanističke saglasnosti i drugo, a novim će zakonom sve biti pojednostavljeno.

Pomoćnik ministra za urbanizam i prostorno planiranje Maida Ibrišagić-Hristić rekla je da je predloženi zakon djelimično usklađen sa evropskim direktivama, a da će potpuno usklađivanje biti moguće nakon donošenja podzakonskih akata.

“Finansiranje zakonom utvrđenih aktivnosti iz budžeta RS vršiće se u skladu sa usvojenim budžetom RS za tekuću godinu, a aktivnosti će se planirati u skladu sa budžetskim okvirima datim dokumentom okvirnog budžeta za određeni period”, navela je Ibrišagić-Hristić.

Narodna skupština Republike Srpske prihvatila je, na zahtjev Vlade RS, da se razmatranje amandmana na Prijedlog zakona o uređenju prostora i građenju nastavi kasnije u toku ove sjednice, a da se u međuvremenu nastavi dalje rad po dnevnom redu.

Potpredsjednik Vlade RS Anton Kasipović zatražio je u poslijepodnevnom nastavku sjednice parlamenta dodatno vrijeme da bi se Vlada izjasnila o brojnim amandmanima na Prijedlog ovog zakona.

“Na temelju člana 221 skupštinskog poslovnika, molimo da Vlada dobije dodatno vrijeme da još jednom razmotrimo sve amandmane na ovaj zakon i da se tokom ovog skupštinskog zasjedanja izjasnimo o svim amandmanima i u konačnici predložimo ovaj zakon”, rekao je Kasipović.

Prijedlogom zakona o uređenju prostora i građenju stvara se osnov za jednostavnije ažuriranje prostorno-planske dokumentacije i pojednostavljivanje postupka izdavanja odobrenja za građenje.

Poslanici danas nastavljaju zasjedanje poslaničkim pitanjima, pošto „Aktuelni čas“, zbog službenog odsustva većeg broja ministara, juče nije bio razmatran kao uobičajeno prva tačka dnevnog reda.

Predsjednik Narodne skupštine RS Igor Radojičić rekao je da odgađanje prve tačke dnevnog reda nije uobičajeno, ali da nije protivno Poslovniku parlamenta.

Na dnevnom redu zasjedanja koje je počelo juče i za koje se, s obzirom na obiman dnevni red, očekuje da će biti najduže u ovom sazivu, nalaze se prijedlozi zakona o izmjenama i dopunama zakona o Senatu RS, o notarima, o opštem upravnom postupku, o prevozu u drumskom saobraćaju RS i o igrama na sreću.

U formi nacrta naći će se zakoni o jedinstvenom registru finansijskih izvještaja RS, o prenosu prava svojine na kapitalu RS u lokalnim radio-televizijskim stanicama na jedinice lokalne samouprave i o bezbjednosti saobraćaja na putevima RS.

U formi nacrta izmjena i dopuna naći će se zakoni o otpisu potraživanja, o Agenciji za posredničke, informatičke i finansijske usluge, Krivičnog zakona RS i o republičkoj upravi.

Među preostalim tačkama dnevnog reda je niz strategija, informacija, izvještaja i zaključaka, kao i Prijedlog zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u 2011. godini u RS kao 35. umjesto kao deseta tačka dnevnog reda.

Za dva dana zasjedanja poslanici su apsolvirali osam od ukupno 47 tačaka dnevnog reda.

Prema okvirnom planu rada, sjednica će trajati do 15.00 časova, biće nastavljena u ponedjeljak, utorak i srijedu iduće sedmice.

Nastavak sjednice zakazan je za 10.00 časova.

Izvor Agencije