BANJALUKA – Edukacija potrošača i podizanje svijesti o potrebi kupovine i kvalitetu domaćih proizvoda, te unapređenje svijesti proizvođača o prepoznatljivosti kvaliteta domaćih proizvoda osnovni su ciljevi kampanje “Naše je bolje”, koju realizuje Privredna komora RS u saradnji sa nadležnim institucijama.

Kako ističe Dragica Ristić, direktor Privredne komore RS, podizanjem svijesti kod građana da kupuju domaće direktno se pomaže očuvanju radnih mjesta, ulaže se u fondove, u budućnost i napredak RS u ekonomskom smislu.

“Osim reklamnih spotova i radio-džinglova koji će biti emitovani na elektronskim medijima, predviđena je i realizacija tematskih emisija na televizijama i radio-stanicama, koje će se baviti pitanjem kvaliteta domaćih proizvoda, odnosa prema potrošačima, te značajem kupovine domaćih proizvoda”, ističe Ristićeva.

Šta konkretno podrazumijeva kampanja “Naše je bolje”, koja ima za cilj podizanje svijesti građana o značaju domaćeg proizvoda? Da li su obezbijeđena finansijska sredstva za realizaciju kampanje?

RISTIĆ: Aktivnosti u okviru kampanje “Naše je bolje” počeli smo prošlosedmičnim okruglim stolom na temu “Kako podržati domaću proizvodnju”, kome su, osim proizvodnih preduzeća, prisustvovali i predstavnici resornih ministarstava, te one institucije i agencije koje su od značaja za kontrolu kvaliteta, ali i promovisanje proizvodnih aktivnosti.

U okviru kampanje, osim edukacije potrošača i unapređenja njihove svijesti o potrebi kupovine i kvalitetu domaćih proizvoda, trebalo bi da se unaprijedi i svijest proizvođača o prepoznatljivosti kvaliteta domaćih proizvoda, s ciljem, između ostalih, smanjenja deficita robne razmjene, povećanja prihoda i unapređenja konkurentnosti proizvoda. Podizanjem svijesti kod građana da kupuju domaće direktno se pomaže očuvanju radnih mjesta, ulaže se u fondove i u budućnost i napredak RS u ekonomskom smislu. Osim medijske promocije, planirano je i predstavljanje kampanje kroz sajmove, promotivne akcije u tržnim centrima, bilborde i promotivne letke, kao i posjete preduzećima. Osim reklamnih spotova i radio-džinglova koji će biti emitovani na elektronskim medijima, predviđena je i realizacija tematskih emisija na televizijama i radio-stanicama, koje će se baviti pitanjem kvaliteta domaćih proizvoda, odnosa prema potrošačima, te značajem kupovine domaćih proizvoda.

S obzirom na to da je program kampanja u fazi izrade, još nije definisana visina potrebnih sredstava za promociju. Mi pokrećemo kampanju koju smatramo zajedničkom aktivnošću svih nadležnih institucija, prije svega samih proizvođača i komore, kao njihove asocijacije, tako da očekujemo podršku i medijskih kuća i svih nadležnih institucija.

 Iako RS ima dobre prirodne potencijale za razvoj proizvodnje hranom, pokrivenost uvoza izvozom u agroindustrijskom sektoru je svega 20 odsto.

Na koji način je moguće unaprijediti proizvodnju u ovom sektoru?

RISTIĆ: Na prošlosedmičnom okruglom stolu na temu “Kako podržati domaću proizvodnju”, kroz jednu diskusiju smo ukazali na to šta je to neophodno učiniti. Obično svi polaze od finansijskog aspekta ulaganja i podsticaja za razvoj poljoprivredne proizvodnje, a zatim i prehrambene industrije, koja je nedovoljna. Iako je zadnjih godina došlo do povećanja ulaganja u ove sektore, činjenica je da su ona još nedovoljna. Međutim, nije to jedini način kako se može pomoći. Veliki problem predstavlja i nedostatak akreditovanih laboratorija i institucija, koje treba da prate proizvođače robe na domaćem tržištu, te da im obezbijede kvalitetne sertifikate sa kojima mogu plasirati robu u izvoz. S druge strane, tu su i kontrolne institucije, odnosno rad kontrolnih organa, te izgradnja akreditovanih institucija, koji su veoma važni zbog toga što omogućavaju kontrolu, garanciju, ispravnost i sigurnost, ako govorimo o prehrambenim namirnicama koje ulaze u RS. U proteklom periodu, pa i danas nam se dešava da, zbog nedovoljne kontrole, na domaće tržište koje je uistinu skroz otvoreno ulaze proizvodi sumnjivog kvaliteta, ali u lijepim pakovanjima, koji imaju nižu cijenu nego domaći proizvod. Ako uspostavimo spomenute institucije, koje bi reagovale kao što je slučaj u drugim zemljama, odnosno natjerale proizvođača da se zbog nekakvih nedostataka povuče, na taj način bismo obezbijedili lojalnu utakmicu domaćim proizvođačima na tržištu.

Koje su to grane u koje je potrebno povećati ulaganja i da li se slažete sa privrednicima koji tvrde da konačno treba odustati od podsticanja onih privrednih grana koje nikad neće postati konkurentne na domaćem tržištu, kao što je pšenica?

RISTIĆ: Rekla bih da sve ono što proizvodimo i što se s jedne strane naslanja na naše prirodne resurse i može naći kupca na domaćem ili stranom tržištu svakako treba podržati. Jedini način da ostvarimo značajniji ekonomski razvoj je upravo podsticanje proizvodnih aktivnosti jer imamo tako izražen deficit o spoljnotrgovinskoj razmjeni. Ne bih se složila da treba odustati od pšenice. Mi imamo problem sa uzgajanjem žitarica, pa i pšenice, kada govorimo o konkurentnosti cijene, s obzirom na činjenicu da su naši posjedi usitnjeni i da se proizvodnjom na usitnjenim prostorima ne može ostvariti cijena koja je konkurentna. Ali s obzirom na to koje prirodne potencijale i neobradive površine imamo i na činjenicu da je pšenica u svim zemljama strateški proizvod, mi ne samo da ne treba da odustanemo od takve proizvodnje, nego treba da nađemo način da što bolje pomognemo domaćim proizvođačima, pa i kroz ove reforme vezane za ukrupnjavanje posjeda s ciljem da naši proizvodi postanu konkurentniji.

Šta u najvećoj mjeri osporava RS da dođe do sredstava iz pretpristupnih fondova EU? Pored činjenice da FBiH ne sprovodi poljoprivredne reforme, koliko je RS napredovala u tom pogledu?

RISTIĆ: Činjenica je da su u RS učinjeni određeni pomaci. Uradili smo strategiju ruralnog razvoja, u toku je popis poljoprivrednih gazdinstava, a sve su to neki od zahtjeva koji stoje kao uslovi za ostvarivanje naših zadataka na putu ka punopravnom članstvu EU. U ovom trenutku nam nisu dostupni svi fondovi koji su namijenjeni za poljoprivrednu proizvodnju i prehrambenu industriju. Fondovi koji su po svojim kapacitetima veliki i značajni biće nam dostupni kada dobijemo status kandidata, a do tada treba da završavamo sve reforme. I ako mi u RS napravimo te iskorake, a FBiH ne završi posao, nas će EU posmatrati kao jednu državu, te ocijeniti da u BiH nisu završene potrebne reforme i odrađeni zadati uslovi, tako da nećemo biti u situaciji da ostvarimo taj status.

Na koji način je moguće podržati malo i srednje preduzetništvo, s obzirom na to da je RS daleko iza zemalja regiona po pitanju zastupljenosti malih i srednjih preduzeća?              

RISTIĆ: Činjenica je da su mala i srednja preduzeća značajan faktor razvoja. Međutim, razvoj malih i srednjih preduzeća bez postojanja određenog broja velikih preduzeća uopšte nije moguć. Tu činjenicu ne treba zaboraviti. Ono što mi u RS sigurno možemo uraditi jeste prilagoditi kreditne linije ovih koji se plasiraju preko IRB malim i srednjim preduzećima, te omogućiti institucionalnu podršku. Mislim da će aktivnosti, koje će uslijediti kroz Republičku agenciju za razvoj malih i srednjih preduzeća, za preduzeća, ali i za sve nas koji smo im na neki način podrška, ipak stvarati povoljniju klimu. Naravno, sve to bez odgovarajućeg privrednog ambijenta nije dovoljno, dakle treba i dalje raditi na poboljšanju privrednog ambijenta, te raditi na tome da se smanje obaveze prema državi od strane malih i srednjih preduzeća.

Smatrate li da su poslodavci posljednju godinu dana krize zloupotrijebili kako bi prikrili ranije neuspjehe u poslovanju, te smanjili broj radnika i njihove plate?

RISTIĆ: Ne bih se mogla složiti s tom konstatacijom. Stalno smo u kontaktu sa privrednim subjektima i poslodavcima i svjesni smo problema sa kojima se suočavaju. Svjetska kriza je prisutna na globalnom nivou, naravno i ovdje. Naši poslodavci su vezani za ino-partnere i ako je došlo do smanjenja narudžbe od strane ino-partnera naravno da poslodavci imaju problem sa uposlenošću kapaciteta, te moraju preduzimati određene poteze. Procenat otpuštanja radnika kod nas u odnosu na neke druge zemlje je daleko manji. Mislim da je čak ovdje učinjen veliki napor da se pokušaju sačuvati radna mjesta. Istaći ću mjeru koja je na inicijativu poslovne zajednice, prije svega Privredne komore i našeg udruženja u smislu podrške u tekstilnoj i kožarsko-prerađivačkoj industriji, doprinijela da se u ovom sektoru u dobroj mjeri očuvaju radna mjesta, iako znamo koliko je ta oblast zavisna o uvozno-izvoznim poslovima.

U okviru CEFTA, u posljednje vrijeme, poseban problem sa zemljama regiona predstavljaju vancarinske barijere koje se uvode prema bh. proizvodima. Kako se taj problem može riješiti i da li ste za uvođenje kontramjera?

RISTIĆ: Već godinama smo ukazivali na to da su u trgovini prisutne barijere koje nisu nastale zaključivanjem CEFTA. Prije zaključivanja CEFTA imali smo na snazi bilateralni sporazum o slobodnoj trgovini sa zemljama u okruženju i barijere su bile i tada prisutne. Očekivali smo da će stupanjem na snagu CEFTA one biti uklonjene, međutim to se nije desilo. Insistirali smo da nadležne institucije RS i BiH preduzmu aktivnosti na uklanjanju tih barijera, koje se uglavnom odnose na domen tehničkog zakonodavstva, međusobno priznavanje sertifikata i tako dalje. Međutim, ako one i dalje ostanu, jedini efikasan način je primijeniti mjere reciprociteta.

Kako su kreditni plasmani IRB za privredu za protekli period uticali na njen razvoj i kako komentarišete kočenje komercijalnih banaka u plasiranju kredita ka privredi i stanovništvu, koje su osudili i premijer i Centralna banka BiH?

RISTIĆ: Prema podacima IRB RS objavljenim početkom prošlog mjeseca, raduje nas podatak da je po iznosu odobrenih sredstava za 2009. godinu na prvom mjestu kreditna linija za preduzetnike i preduzeća, kao i to da je ove godine povećano i interesovanje za kreditnu liniju za početne poslovne aktivnosti, za šta je u prvih osam mjeseci odobreno 18 kreditnih zahtjeva ukupne vrijednosti 561.000 KM. Kada apliciraju po kreditnim linijama kod poslovnih banaka, koje plasiraju sredstva IRB, privrednici su bili suočeni sa činjenicom da se te procedure komplikuju i usložnjavaju i da im se pritom nude sredstva tih poslovnih banaka po znatno višim uslovima. Mislim da je veoma važno da su se i premijer i Centralna banka oglasili povodom tog pitanja, jer poslovne banke koje su ovdje prisutne moraju prilagođavati kreditne linije stvarnom stanju u privredi.

Očekujemo viši vid saradnje sa Srbijom

Kako ocjenjujete saradnju Srbije i RS u vezi sa subvencioniranim puntom i traktorima? Da li postoje naznake za uspostavljanje saradnje i sličnih veza sa drugim zemljama po tom principu?

RISTIĆ: Podržavam aktivnosti koje imaju za cilj podršku privredi i jedne i druge zemlje. Smatramo da će ova inicijativa sa plasiranjem traktora i punta pod povoljnijim uslovima olakšati potrošačima u RS da nabave sredstva. U narednom periodu očekujemo viši vid saradnje. Od kada se stupilo u pregovore sa predstavnicima iz Srbije dogovaramo uključivanje domaćih proizvođača iz sektora auto-industrije, kao dobavljače za proizvodnju FIAT-a, odnosno traktora. Uskoro bi trebalo da se održi sastanak domaćih proizvođača i predstavnika FIAT-a, a za sada je tu osam preduzeća koja bi trebalo da postanu dobavljači za auto-industriju.