BANJALUKA – Uporedna istraživanja kvaliteta istih proizvoda koji se nalaze na tržištu Evropske unije i Bosne i Hercegovine do sada nisu sprovođena, jer niko u zemlji nije pokazao interes za to i pokrenuo inicijativu, rečeno iz Agencije za bezbjednost hrane BiH. Podsjećamo, nedavno je Evropu potresao potrošački skandal kada je ustanovljeno, a kasnije i potkrijepljeno priznanjem da postoje dvostruki aršini za kvalitet robe i proizvoda između zapadnog i istočnog dijela kontinenta. Na primjer, u suhomesnatim prerađevinama za potrošače iz novih zemalja članica EU ima manje mesa i više aditiva, iako je cijena gotovo ista, a nekad je na zapadu i niža. Jedna njemačka fabrika keksa do sada je za novopečene Evropljane pravila keks sa palminim uljem, a ne sa puterom, kako je to tradicija nalagala. Kada je BiH u pitanju, situacija je, prema riječima potrošača, veoma slična. Mnogi tvrde kako, na primjer, bez obzira na to što izgleda identično, nutela kupljena u domaćoj trgovini nije ista kao ona koju neko donese iz Italije, dok su se mnoge domaćice uvjerile kako persil i ariel kupljeni u nekoj evropskoj zemlji ne mogu da se porede po kvalitetu pranja sa istim deterdžentima ovdje. Stručnjaci kažu da, iako su pojedini proizvođači kroz svoje robne marke prisutni u BiH, u pitanju su ipak različiti proizvodi prilagođeni regulativama i standardima naše zemlje, što, upozoravaju, nije protivzakonito. “Podravkina” linolada za bh. tržište sadrži samo tri odsto lješnika. U Hrvatskoj se, prema deklaraciji, u namazu nalazi daleko više lješnika – 10 odsto. I ukus je, naravno, različit. Objelodanio je to jedan hrvatski portal čiji je čitalac u Neumu kupio linoladu. Plastičnu kanticu platio je 9,25 KM, a kada je pažljivije pogledao deklaraciju, primijetio je da je taj proizvod drugačiji od onog koji konzumira u Hrvatskoj. U inspektoratu Republike Srpske su kazali kako su kompanije koje izvoze u našu zemlju obavezne da poštuju pravila, zakonodavstvo, regulativu i standarde koji su na snazi te će sastav proizvoda uskladiti sa parametrima koje mu daje naša regulativa.
“Da bi se dokazalo da su proizvodi koji se nalaze na rafama u BiH različitog kvaliteta u odnosu na iste proizvode na zapadnom tržištu, neophodno je sprovesti uporednu analizu sastava i kvaliteta namirnica, što podrazumijeva uzimanje službenih uzoraka u prodajnim objektima u zemljama zapadne Evrope. Jedno takvo sveobuhvatno ispitivanje zahtijevalo bi angažovanje institucija na nivou države iz nekoliko razloga”, kažu u Inspektoratu RS.
Dodaju kako su zemlje poput Češke i Hrvatske ovo pitanje pokrenule putem predstavnika u Evropskom parlamentu, a s obzirom na to da BiH nema takve mogućnosti, bilo bi neophodno da ovo pitanje u pregovorima sa Evropskom unijom nametnu naši predstavnici koji su ovlašteni da pregovaraju sa evropskim tijelima.
U Udruženju za zaštitu potrošača “Don” iz Prijedora smatraju kako bi prvo bilo potrebno ispitati tvrdnje o kvalitetu, dokazati nešto, a onda tražiti ravnopravan status za naše potrošače kod ostalih u Evropi. Podsjećaju kako je Hrvatska kao članica EU dobijala proizvode koji su lošijeg kvaliteta u odnosu na zapadno tržište, a što bi nam trebalo pomoći da se orijentišemo i vidimo gdje smo. (Indikator)
