Miro Džakula, direktor Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, rekao je u intervjuu za “Nezavisne” da je Brčko distrikt siva zona i da se u rješavanje problema koji tamo postoje moraju uključiti svi.

Navodeći da od deset firmi za koje zbog malverzacija ode izvještaj u Tužilaštvo BiH, sedam dolazi iz Brčko distrikta, Džakula kaže da taj distrikt mora dijeliti sudbinu entiteta, pitajući se zašto tamo još nema fiskalnih kasa.

“Brčko distrikt je grad od oko 80.000 ljudi, a potroši godišnje oko 160 miliona KM i to bi trebalo da bude pokazatelj svima u BiH, uključujući i međunarodnu zajednicu, da bi tu trebalo nešto raditi”, rekao je Džakula.

NN: U prvih pet mjeseci prikupljeno je za oko 250 miliona KM više nego u istom periodu prošle godine. Kako, s obzirom na to da privreda i BDP ne rastu po toj stopi?

DŽAKULA: Mi smo za prvih pet mjeseci naplatili dvije milijarde i 949 miliona KM, imamo rast bruto prihoda od 9,3 posto i neto prihoda od 9,1 posto i to je znatno više od rasta BDP-a. Nekoliko je razloga za to zahvaljujući svakodnevnim aktivnostima Uprave, transparentnosti u radu i partnerskom odnosu sa carinskim i poreskim obveznicima. BDP u BiH raste okvirno 2,8 do 3,2 posto, a prihodi za prvih pet mjeseci za oko 9,3 posto u bruto iznosu. Razlika jeste u tome što UIO radi kvalitetnije svoj dio posla nego što se to ranije radilo. Uveli smo brojna pojednostavljenja za carinske obveznike, ponudili nove usluge za PDV obveznike. S druge strane, bolji partnerski odnosi sa svima, saradnja sa Tužilaštvom BiH, SIPA, Graničnom policijom…, opredijelili su sve one koji nisu plaćali javne prihode da počnu to plaćati i da poštivajući zakone u BiH izvršavaju svoje obaveze.

NN: Da li je rast prihoda dovoljan da građani osjete neki boljitak?

DŽAKULA: Zona odgovornosti UIO je naplata prihoda. Mišljenja sam da bi upravo građani kroz bolje usluge od države trebalo da osjete boljitak od rasta prihoda.  Međutim, kako i koliko građani treba da osjete rast prihoda u nadležnosti je vlada i onih koji su odgovorni za raspodjelu prihoda. Činjenica je da je prihoda više, ali na nivou entiteta se vode sve one politike bitne za život građana u BiH.

NN: Spomenuli ste prihode… Brčko distriktu od prikupljenih prihoda pripada 3,55 odsto. Da li su oni zaista na tom nivou?

DŽAKULA: Brčko distrikt je jedino područje u BiH gdje ne možete dobiti fiskalni račun za kupljenu robu ili primljene usluge. To znači da Poreska uprava Brčko distrikta još nije organizacijski i potrebnom opremom osposobljena, a s obzirom na trenutno stanje upitno je i koliko postoji želja u Brčko distriktu da se uvedu fiskalne kase. Samim tim otvara se mogućnost zloupotrebe i izbjegavanja plaćanja javnih prihoda, uključujući i indirektne poreze za koje smo mi odgovorni. Iznijet ću konkretne brojke. Od deset tvrtki za koje postoji osnovana sumnja da su počinile krivično djelo iz oblasti indirektnih poreza i za koje je Uprava proslijedila izvještaje Tužiteljstvu BiH, njih sedam je upravo iz Brčko distrikta. To dokazuje da se radi o jednoj velikoj sivoj zoni, a u rješavanje ovog problema moraju su svi uključiti.

NN: Da li Brčko zaslužuje prihode u iznosu od 3,55 odsto?

DŽAKULA: Prema raspoloživim podacima UIO – ne zaslužuje. Odlukom visokog predstavnika Brčko distrikt je dobio koeficijent krajnje potrošnje 3,55 posto. Krajnja potrošnja u Brčko distriktu po osnovu PDV prijava kreće se od 2,94 do 3,17 posto maksimalno, što znači da oko 0,50 posto prihoda po krajnjoj potrošnji gube Federacija BiH i Republika Srpska. Radili smo određene izračune i radi se o ogromnim iznosima novca koji je oduzet od RS i FBiH i koji je dodijeljen Brčko distriktu. Za sve ove godine to je oko 180 miliona KM. U Brčko distriktu živi oko 80.000 ljudi, a potroši godišnje oko 160 miliona KM i to bi trebalo da bude pokazatelj svima u BiH, uključujući i međunarodnu zajednicu, da bi tu trebalo nešto mijenjati. UIO se obratio i Vijeću ministara BiH i svim bitnim institucijama u državi za stanje u Brčko distriktu. To je distrikt u Bosni i Hercegovini, mora poštovati zakone BiH i logično bi bilo da ako imamo fiskalne kase u RS i FBiH da ih imamo i u Brčkom.

NN: Ko treba da pokrene tu priču: Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje ili neko drugi?

DŽAKULA: Tu priču mogu da pokrenu samo predstavnici međunarodne zajednice koji su svojim aktom izuzeli Brčko distrikt iz obračuna krajnje potrošnje kada je u pitanju raspodjela prihoda od indirektnih poreza. Brčko distrikt je u BiH i treba da dijeli sudbinu entiteta kada je u pitanju krajnja potrošnja. Zbog nepostojanja fiskalnih kasa imamo problem sa mnogim tvrtkama koje žele da izbjegavaju plaćanje poreza, na način da svoja sjedišta sele u Brčko distrikt i mislim da s tim treba da bude upoznata cjelokupna javnost.

NN: UO UIO sve teže postiže saglasnost. Na posebnom podračunu jedinstvenog računa nalazi se više od sto miliona KM, koji još nisu raspoređeni korisnicima. Gdje vidite rješenje?

DŽAKULA: Uprava kao institucija je zadužena za naplatu javnih prihoda i sprovođenje zakona, a Upravni odbor je taj koji vodi politiku indirektnog oporezivanja. Po mojoj procjeni, a vođen dosadašnjim iskustvima, mislim da treba da vlade FBiH i RS sjednu, nađu rješenje i izvrše sva poravnanja u raspodjeli prihoda od indirektnih poreza koja do sada nisu urađena, kao i da donesu odluku o raspodjeli prihoda od posebne putarine za izgradnju autoputeva.

NN: Mislite da ima spremnosti za to i da je sada vrijeme?

DŽAKULA: Nije moje da to komentarišem. Znam samo da ovakvo stanje otežava rad svima – i Upravi i Upravnom odboru UIO. Bez obzira na političke procese koji se vode, ovo je klasično ekonomsko pitanje, gdje se jednostavnim matematičkim izračunom može doći do stvarnih iznosa koji pripadaju i RS i FBiH. Vršeći poravnanja u raspodjeli prihoda na način i u rokovima kako to predviđaju zakonska i podzakonska rješenja, ne bi bilo nagomilavanja dugova među entitetima.

NN: Ima li Uprava problema zbog blokade računa, a zbog duga FBiH prema RS od oko 28 miliona KM sa kamatama?

DŽAKULA: Stvoreni su veliki problemi. To još nije završeno. Odluka Suda BiH se mora poštovati, mora se postupati po toj odluci i izvršiti ista. Uprava je ponudila rješenje za prevazilaženje ovog problema na način da svi budu zadovoljni, ali Upravni odbor ga nije prihvatio. Da postoji samo malo više političke volje mogla su se dogovoriti sva poravnanja u raspodjeli prihoda koja još nisu dogovorena, te uzeti u obzir i ovu sudsku odluku. Na takav način ostala bi sporna samo tri miliona KM, što vjerujem nikome ne bi predstavljalo problem za dogovor. Zakonima iz oblasti indirektnog oporezivanja, jedinstveni račun na koji se vrše uplate javnih prihoda od indirektnih poreza, kao takav je zaštićen od bilo kakvih naplata i bojim se da smo sada u situaciji pravne nesigurnosti iz razloga neusklađenosti sudskih presuda, zakona… Očekivati je da će se RS naplatiti po toj presudi i do sada je sa računa skinuto oko 2,8 miliona KM.

Elektronske prijave

NN: Od iduće godine PDV i akcizne prijave će se podnositi isključivo elektronski. Koliko su obveznici zainteresovani za tu uslugu?

DŽAKULA: Do sada se za elektronsku komunikaciju sa UIO registriralo 4.327 obveznika. Imajući u vidu činjenicu da u jedinstvenom registru Uprave imamo više od 50.000 obveznika, a da je do kraja prijelaznog razdoblja u kojem se mogu podnositi prijave i u papirnom obliku ostalo još nešto više od šest mjeseci, svakako želim pozvati sve one obveznike koji to još nisu, da se registriraju na portalu E-porezi kod UIO. Od početka 2019. godine svi obveznici će svoje PDV i akcizne prijave moći podnositi isključivo elektronskim putem i zato ne treba da čekaju zadnji trenutak za registraciju za elektronsku komunikaciju s Upravom. Želim naglasiti da smo ove nove usluge i ponudili obveznicima kako bismo im olakšali ispunjavanje obaveza i smanjili troškove.

Akcize na cigarete

NN: Upravni odbor UIO nedavno je prihvatio informaciju Radne grupe o izmjenama Zakona o akcizama. Predlaže se uvođenje moratorijuma na rast posebnih akciza na cigarete. Da li je bila greška pratiti akciznu politiku EU?

DŽAKULA: Kada se vodi odgovorna politika, ona se mora voditi na način da se zaštite interesi domaće privrede i svih građana BiH. Mi smo sa EU potpisali Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, trgovinski dio tog sporazuma predviđao je da će nam gotovo svi proizvodi porijeklom iz EU 2014. godine biti oslobođeni plaćanja svih carinskih pristojbi. Koliko je to dobro za ekonomiju BiH nije moje da procjenjujem, ali znam da BiH po tom osnovu na godišnjoj razini gubi 200 do 300 miliona KM prihoda po osnovu carina.

Činjenica je da će se konstantnim povećanjem akcize na cigarete znatno smanjiti potražnja za cigaretama, da će se znatno smanjiti i prihodi po tom osnovu, a da će se zbog povećanja akcize ići u crnu zonu jer će oni koji puše tražiti jeftiniji način da sebi pruže to zadovoljstvo. (Nezavisne novine)