BRISEL – U očekivanju da Evropska centralna banka (ECB) nastavi da Grčku snabdijeva svježim novcem procurio je i do sada dobro čuvan plan "Operacija Albanija".

Ova operacija ima za cilj da predupredi moguće širenje grčke krize, naročito na Rumuniju, Bugarsku, Kipar i Makedoniju.

To je pažljivo pripremljeni plan za slučaj da Grčka mora da napusti evrozonu, što za sad odbacuju francuski premijer Manuel Vals i još neki zvaničnici država i institucija evrozone.

A ključno je da se i Rumuniji, Bugarskoj, Kipru i Makedoniji, u slučaju izlaska Grčke iz evrozone, pomogne da se izbore s možda nepremostivim finansijskim problemima, imajući u vidu da su filijale grčkih banaka važan sastavni dio njihovih finansijskih sistema i tržišta.

Evropska unija bi, prema ovom rezervnom planu, bila sklona da se krene u nacionalizaciju filijala grčkih banaka u tim zemljama, bio bi zaveden nadzor i ograničenje promjeta kapitala i bankarskih isplata.

To za sada niko ne želi, jer bi "širenje zaraze" moglo potom pogoditi i dalje ranjive zemlje kao što su Portugal, pa i Španija.

Ali ako bi ECB prekinula dostavu "svježeg novca" grčkoj centralnoj banci, moguće je da bi ta banka automatski obustavila mogućnost da se kod nje novcem snabdijevaju komercijalne banke.

Jerun Dejselblum, predsjednik Evrogrupe, koja okuplja ministre finansija država evrozone, čelnike Evropske centralne banke i Evropske komisije, saopštio je da je "Evropa spremna da pomogne Grcckoj da održi finansijski sistem", iako će u vezi sa dogovorom povjerilaca grčkog duga i Atine u nedjelju biti održan referendum u Grčkoj.

Evropska centralna banka tu sad ima ključnu ulogu, a ona je saopštila da će zadržati svoj fond za hitno finansiranje grčkih banaka na nivou ugovorenom u petak.

Predsjednik ECB Mario Dragi je izjavio da će "učiniti sve što treba", a posebno nastaviti otkup državnih dugova članica evrozone, da se spreče napadi finansijskih špekulanata, što je bilo pogubno u prvim fazama krize u evrozoni, naročito 2010-godine, a što je prevaziđeno stvaranjem, pored ostalog, velikog fonda i mehanizma za sprečavanje špekulantskih udara.

Italijanski ministar finansija Karlo Padoan je izjavio da Grčka neće napustiti evro, a potpredsjednik Evropske komisije, zadužen za evro, Valdis Dombrovskih, jasno je stavio do znanja da "Grčka ostaje dio evrozone, dok je Evrogrupa odlučna da zajamči finansijsku stabilnost i ojača evrozonu".

U Srbiji ne očekuju direktne negativne efekte grčke krize

BEOGRAD – U ovom momentu ne treba očekivati direktne negativne efekte grčke krize na zemlje u okruženju, pogotovo ne u Srbiji gde su banke iz Grčke posebna pravna lica, a ne filijale grčkih banaka, izjavio je profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Dejan Šoškić.

Negativni efekti grčke krize u Srbiji mogući su jedino preko depresijacije deviznog kursa, usled pada poverenja investitora prema evru i prema našem regionu, kao u vreme krize javnog duga u Grčkoj 2010. godine, ocenio je Šoškić i dodao da su mogući neynatni negativni efekti preko smanjenja obima trgovinske razmene dve zemlje.

Banke u Srbiji čiji su osnivači grčke finansijske institucije, po pravilu su nezavisna pravna lica i posluju po domaćim propisima, imaju osnivački kapital, kapitalnu adekvatnost, rezervacije za gubitke i imaju likvidnost koja je bitno različita od njihovih matica, objasnio je Šoškić, inače bivši guverner NBS.

Njihove matice u Grčkoj zavise od kredita za likvidnost koji dolaze od Evropske centralne banke, posredstvom Centralne banke Grčke, a banke u Srbiji kredite za likvidnost mogu dobiti od NBS, ako zatreba, tako da je to potpuno odvojen sistem obezbeđivanja likvidnosti, objasnio je Šoškić.

Čak i kada bi se desio neki nepovoljniji scenario po domaći bankarski sistem, NBS uvek ima razrađene mere kontrole i smanjivanje negativnih efekata na domaći finansijski sistem, objasnio je Šoških i dodao da su te mere razrađene još 2010. godine, kada je on bio guverner NBS.

"Siguran sam da ljudi u NBS vode vračuna o likvidnosti svih banaka, pa i onih koje vode grčki osnivači i ne smemo zaboraviti da sve banke u Srbiji imaju osigurane depozite kod državne Agencije za osiguranje depozita do nivoa od 50.000 evra po jednom štednom računu", naglasio je sagovornik Tanjuga.

Prema njegovim rečima, najgore je reagovati panično, na osnovu nekih glasina, jer to može prenaglasiti krizu koja se inače ne bi desila i onda to može proizvesti nepotrebnu štetu.

Što se tiče daljeg odvijanja krize u Grčkoj, Šoškić je rekao da se neće nešto dramatično odvijati za dan ili dva dana, već će se kriza odvijati i objasnio da, ukoliko Grčka ne izmiri dug poveriocima, to neće automatski značiti bankrot, jer će do tog čina proteći određeno vreme.

U ovom momentu ne treba očekivati direktne negativne efekte grčke krize na zemlje u okruženju, pogotovo u Srbiji gde su banke iz Grčke posebna pravna lica, a ne filijale grčkih banaka, smatra Šoškić.

"Efekte grčke krize možemo očekivati preko trgovinske razmene sa tom zemljom, mada ne velike", kazao je Šoškić i podsetio da u vreme krize javnog duga u svetu, 2009. godine, efekti krize u Srbiji su se osetili preko depresijacije kursa i tada je opalo poverenje investitora prema evru i prema našem regionu.

"I na jedno i na drugo je osetljiva Srbija i može doći do pritiska na riziko premiju (rizik zemlje), odnosno, na rast kamatnih stopa na deviznom tržištu i to je nešto što potencijalno može da se desi ukoliko tržište u svetu bude reagovalo nervoznije", objasnio je Šoškić.

Od prvog talasa krize javnog duga u Grčkoj do danas, međunarodno finansijsko tržište je evoluiralo i zbog toga Soškić veruje da su se mnogi pripremili za takvu mogućnost i da će u današnjoj situaciji biti manje ishitrenih poteza i potencijalne štete, nego 2010. godine. (Agencije)