SENT ENDRJUZ – Svjetska kriza nije završena i neophodno je još stimulativnih programa vlada, ocjenjeno na Samitu G20 u Škotskoj. Britanski premijer Gordon Braun predložio poreze na bankarske transakcije “kako bi se spriječila nova svjetska ekonomska kriza”.

Ministri finansija i guverneri Grupe 20 najrazvijenijih zemalja, i zemalja u razvoju, složili su se na Samitu u Škotskoj da se nastave programi podrške privredama njihovih zemalja.

Na Samitu je ocjenjeno da svjetska kriza nije završena i da su neophodni stimulativni programi vlada, posebno privatnom sektoru.

Britanski premijer Gordon Braun rekao je da je neprihvatljivo da samo malobrojni djele bankarske uspjehe, a da njihove neuspjehe plaćaju svi i predložio hitno osnivanje globalnog finansijskog fonda za banke.

“Potreban je novi globalni ekonomski i socijalni ugovor, koji bi obezbjedio da poreski obveznici više nikada ne snose posljedice bankarskih neuspjeha. U okviru toga, predlažem poreze na bankarske transakcije, kako bi se spriječila nova svjetska ekonomska kriza”, rekao je Braun.

Kritičari kažu da bi takav porez ugrozio svjetsku likvidnost. Međutim, pristalice Braunovog prijedloga smatraju da bi to spriječilo prelivanje krize u siromašne zemlje, koje plaćaju i veliki ceh globalnom zagrijavanju.

Britanija od Dvadesetorice traži da se 100 milijardi dolara izdvoji za borbu protiv klimatskih promjena.

“Za ovim stolom izrečena su različita mišljenja, ali ako se sada ne dogovorimo o saradnji, biće mnogo teže da to uradimo sljedećeg mjeseca, u Kopenhagenu, na svjetskom samitu o klimi” smatra britanski ministar finansija Alister Darling.

Brazil, Rusija, Kina i Indija smatraju da Fond za borbu protiv klimatskih promjena treba da finansiraju najrazvijenije zemlje, koje su i najodgovornije za nepovoljnu ekološku situaciju.

Neimenovani član delegacije Njemačke, koja učestvuje na ministarskom skupu, izjavio je da su zbog neslaganja oko navedenog pitanja razgovori članica G20 o finansijskim aspektima klimatskih promjena sada praktično na “mrtvoj tački”.

Članice G20 obuhvataju dvije trećine svjetske populacije i posjeduju oko 90 odsto svjetskog bogatstva.

U nacrtu saopštenja koje bi učešnici dvodnevnog ministarskog skupa G20 u škotskom univerzitetskom gradiću Sent Endruz trebalo da usvoje nakon završnog razgovora, ukazuje se na tekući oporavak svjetske privrede, ali se istovremeno ističe da dalji ekonomski rast zavisi od primjene vladinih stimulativnih programa.

“Oživljavanje globalne ekonomije i finansijskog sistema počiva na zdravim osnovama”, ističe se u nacrtu saopštenja “dvadesetorice”, uz napomenu da su svi učesnici skupa spremni na dalju primjenu stimulativnih mjera za podsticanje privrednog rasta sve dok to bude neophodno.

U krugovima bliskim učesnicima skupa Rojtersu je rečeno da postoje velika neslaganja u okviru G20 o britanskom planu za stvaranje popunjavanje ekološkog fonda iz koga bi se, prije svega, finansirali projekti za borbu protiv klimatskih promena u najsiromašnijim zemljama.

Grupa članica G20, predvođena zemljama grupacije BRIK (Brazil, Rusija, Indija i Kina) je, naime, oštro protiv britanskog prijedloga da i manje imućne države učestvuju u finansiranju ekološkog fonda, sa obrazloženjem da je to obaveza najbogatijih zemalja, jer su one i “najodgovornije za sadašnju nepovoljnu (globalnu) ekološku situaciju.”

Njemačka i Francuska se se, inače, od ranije zalagale za stvaranje zajedničkog finansijskog fonda, ali se tome do sada zvanični London uvijek protivio.

U agencijskim izveštajima sa ministarskog skupa u Škotskoj se navodi da valutna politika nije formalno uvrštena u dnevni red dvodnevnog zasjedanja “dvadesetorice”, ali je, kako se pretpostavlja, o tome bilo riječi u neformalnim razgovorima učesnika, imajući u vidu i prethodni zaključak grupe sedam najrazvijenijih zemalja (SAD, Japan, Njemačka, Velika Britanija, Italija, Francuska i Kanada) koje su tražile od Kine da dodatno revalvira svoju valutu juan.

Kineski zvaničnici su, međutim, uoči početka skupa u Škojtskoj stavili da znanja da u Sent Endruz nisu došli da bi bili “dežurni krivci” za tekuće nevolje globalne privrede i ponovili da će produžiti da vode dosadašnju valutnu politku.