NJUJORK – Godina dana od propasti jedne od najstarijih investicionih banaka u svijetu, američkog Lehman Brothersa, tokom koje je američki finansijski sistem stabilizovan navršava se danas, ali javnost smatra da nije dovoljno regulisan da bi se spriječilo izbijanje kriza u budućnosti. 
Lehman Brothers, 158 godina stara investiciona banka, propala je 15. septembra 2008. godine, ponijevši epitet najvećeg stečaja u američkoj korporativnoj istoriji. Bankrotu Lehman Brothersa prethodila je nedjelju dana ranije donesena odluka američke vlade da nacionalizuje hipotekarne banke Freddie Mac i Fannie Mae, koje su držale gotovo polovinu svih stambenih kredita u SAD. Ta dva kreditna džina došla su na ivicu bankrotstva jer su odobravala pozajmice milionima Amerikanaca bez provjere da li oni mogu da ih vrate.
Kolaps Lehman Brothersa paralizovao je globalni finansijski svijet i podstakao recesiju. Iako su vlade širom svijeta od tada ulile bilione dolara u finansijski sistem kriza se proširila i produbila, zahvativši realni sektor žestinom koja nije viđena još od Velike depresije tridesetih godina prošlog vijeka. Računica napravljena na bazi podataka Međunarodnog monetarnog fonda pokazuje da su najveće ekonomije ukupno potrošile 10 biliona dolara.
Ekonomisti i analitičari u bankama uglavnom su saglasni da je nakon propasti Lehman Brothersa američki, a posljedično i globalni finansijski sistem bio na ivici ponora. Među koracima kojima se može zahvaliti njegova stabilizacija su rezanje kamatnih stopa i mjere povećanja likvidnosti banaka teške bilione dolara, zatim 700 milijardi dolara vrijedan program za pomoć bankama koji je pokrenuo bivši američki predsjednik Džordž Buš, a nastavio njegov nasljednik Barak Obama, kao i testovi koje je sprovelo američko Ministarstvo finansija kako bi odredilo koje među najvećim bankama imaju dovoljno kapitala da podnesu i još goru krizu.
Uprkos stabilizaciji finansijskog sistema, od početka godine čak 89 američkih banaka propalo je pod pritiskom nenaplativih hipotekarnih kredita. Uz to američko Ministarstvo finansija procjenjuje da bi više od šest miliona porodica u iduće tri godine moglo biti suočeno s gubitkom prava na korištenje nekretnine, jer nisu u stanju da otplaćuju hipotekarni kredit.
I dok finansijski sektor više nije u panici, a mnogo je i znakova koji upućuju da recesija završava, američka javnost i dalje sumnja u finansijski sistem. Godinu dana nakon što je Wall Street za dlaku izbjegao kolaps, sedam od 10 Amerikanaca i dalje nema povjerenje u to da je savezna vlada preduzela zaštitne mehanizme kako bi spriječila potrese u finansijskoj industriji.
Zabrinutost građana dijele i eksperti navodeći da SAD nisu uspjele da riješe osnovne probleme svog bankarskog sistema u periodu od početka finansijske krize i bankrota Lehman Brothersa.
"Sadašnji problemi u finansijskom sistemu SAD izraženiji su nego što su bili prije početka krize 2007. godine, ocjenio je američki ekonomista i dobitnik Nobelove nagrade Džozef Štiglic i dodao da američka vlada oklijeva da se uhvati u koštac s rješavanjem problema finansijske industrije jer je to politički teška.
Slično mišljenje nedavno je izrazio i bivši predsjednik američke Uprave federalnih rezervi, Pol Volker, koji je savjetovao administraciju predsjednika Obame da smanji veličinu banaka.
Eksperti su uvjereni i da će oporavak američke ekonomije od recesije, koju je izazvala finansijska kriza, biti najsporiji od Drugog svjetskog rata. Vodeći ekonomista banke JPMorgan Chase Brus Kasman kaže da je pad toliko dubok da ni prosječan kvartalni rast od 3,5 odsto koji očekuju u 2010. neće biti dovoljan da se bruto domaći proizvod (BDP) vrati na nivo prije krize od 13,42 biliona dolara. Kasman kaže da u američkoj ekonomiji postoji još brdo problema izdvojivši stopu nezaposlenosti, koja je dostigla maksimum u zadnjih 26 godina od 9,7 odsto i budžetski deficit težak rekordnih 1,6 biliona dolara.
Na oporavak razočaravajućeg tempa ukazuje i ekonomista kreditne agencije "Moody's" Mark Zandi, koji smatra da SAD neće vratiti 6,9 miliona radnih mjesta i 13.900 milijardi dolara izgubljenih u recesiji do sredine sljedeće decenije.
"Stopa nezaposlenosti možda se nikada više neće vratiti na minimum iz 2007. godine od 4,4 odsto", istakao je Zandi.
Krah Lehman Brothersa doveo je i do jednog od najvećih padova berzanskih indeksa u američkoj istoriji. Za samo nekoliko dana vrijednost akcija na Wall Streetu pala je za 40 odsto, a najveće banke poslovale su samo zahvaljujući državnoj pomoći.
Alen Sinai, ekonomista konsalting firme "Decision Economics", ističe da će možda biti potrebne tri-četiri godine da se berzanski indeksi vrate na prethodne maksimume jer će ciklični oporavak ekonomije postepeno podsticati korporacijske profite.
Za razliku od analitičara, Banka za međunarodna poravnanja, najveće svjetsko tijelo koje okuplja centralne bankare, objavila je da finansijska tržišta pokazuju znakove normalizacije, pri čemu međubankarska tržišta bilježe oporavak prema prošlogodišnjim nivoima.
Opasnost zbog ukrupnjavanja
Iako zakonodavci i regulatori upozoravaju na opasnosti od prevelikih finansijskih institucija sa suviše isprepletenim poslovanjem, neke su iz krize isplovile još i veće.
JPMorgan Chase kupio je Bear Stearns, Bank of America je bila prisiljena da preuzme Merrill Lynch, dok je Wells Fargo preuzeo Wachoviu. Te tri banke krajem juna držale su 2,3 biliona dolara vrijedne depozite ili gotovo trećinu svih depozita u SAD. Tri godine ranije te tri finansijske institucije imale su oko petinu ukupnih depozita u SAD.
Opasnost sada leži u tome da bi se tako velike institucije mogle ponovo angažovati u visokorizičnim poduhvatima, što bi u slučaju lošeg razvoja situacije moglo zahtijevati vanrednu državnu pomoć i ponovno sprečavanje eventualnog potonuća cijele finansijske industrije.
