Tradicionalni Samit ministara finansija, guvernera i direktora poreskih uprava zemalja regiona pod nazivom "Finansijska stabilnost regiona u novom globalnom okruženju", u organizaciji beogradskog nedeljnika NIN, je zvanično otvoren.

Samit ministara finansija, guvernera i direktora poreskih uprava regiona u Bečićima počeo je obraćanjem guvernera Centralne banke Crne Gore Radoja Žugića.

 

On je istakao da su pred regionom novi izazovi sa kojima se sve zemlje susreću.

– Mi smo male države sa nejednakim monetarnim politikama, ali sa istim ciljevima. To je snažniji bankarski sistem i veći stepen finansijske stabilnosti, Ambijent u kome radimo oslikavaju dominantno negativne kamatne stope, visok nivo zaduženja zemalja, i teret krize koje banke još osećaju – naveo je Žugić.

On je istakao da su najveći problemi Crne Gore visok balast u bilansima banaka, da je potrebno da se loši bilansi banaka isčiste, ali i nedovoljna kreditna aktivnost bankarskog sektora.

– Naš zajednicki cilj u regionu je da ekonomiju učinimo snažnijom i pojačamo njenu konkurentnost – kaze Žugić.

Kako je rekao, cilj je svih država regiona da bankarski sistem bude snažniji, da se postigne veća finansijska stabilnost i stabilnost cena.

Spoljni izazovi su nestandardne mere Evropske centralne banke, zatim ambijent negativnih kamatnih stopa, kao i divergnetna politika FED-a od ove godine, naveo je guverner Centralne banke Crne Gore.

On je rekao da je tu visok nivo zaduživanja zemalja u razvoju, posebno u našem regionu, sa teretom uticaja krize na bankarski sektor.

– “Moramo kreirati dinamičniji ekonomski ambijent koji zahteva proaktivniji pristup svih činilaca, ne samo finansijskog i monetarnog sektora već i realne ekonomije koju moramo učiniti snažnijom – istakao je Žugić.

On je naveo da je konkurentnost problem svih privreda u regionu, problem likvidnosti i nelojalne konkurencije.

Prema njegovim rečima, Evropska centralna bana (ECB) vodi eksapanzivnu monetarnu politiku i najavila nastavak postojeće politike do kraja ove godine, a moguće i pocetkom naredne godine.

– FED su počele sa podizanjem kamatnih stopa i takav trend bi se mogao nastaviti u toku ove godine. To će značajno uticati na globalne uslove finansiranja i dovesti do, nadamo se, blagog poskupljenja zaduživanja velikog broja zemalja, uključujući i zemalja našeg regiona – istakao je guverner Centralne banke Crne Gore.

Žugić je rekao da to može imati uticaj na mogućnosti kod servisiranja javnog duga, što je dominantan rizik, ne samo u Crnoj Gori već i u čitavom regionu, kao i zemljama Jugositične Evrope.

On navodi da je zato neophodno diverzifikovati strukturu privrede i unaprediti prerađivačku industriju, ali i ulagati u komparativne prednosti.

Ključno je nastaviti reforme

Aleksandar Vlahović, predsednik Saveza ekonomista Srbije, naglasio je da je problem nedovršene ekonomske tranzicije.

– To znači nezavršene strukturne reforme. Potrebna nam je efikasna poreska uprava i uređenje sistema. Ključni su reforma i restrukturiranje javnog sektora i javnih prduzeća – naveo je Vlahović.

Problemi zemalja Zapadnog Balkana se, kako je rekao, ogledaju u niskim stopama rasta, veoma slabim investicijama, sa izuzetkom Crne Gore, koja je zahvaljujući visokim javnim investicijama uspela da pogura stopu rasta, ali je pogurala i ukupno zaduženje – i spoljno i javno.

Vlahović je istakao da je Srbija u proteklih nekoliko godina prošla kroz period vrlo intenzivne fiskalne konsolidacije, precizirajući da je ukupan budžetski deficit zemlje smanjen za gotovo četiri puta, sa nekih šest procenata na 1,4 posto ukupnog bruto domaćeg proizvoda.

“Spoljni deficiti su trostruko smanjeni u odnosu na 2012. godinu, pre svega deficit tekućih plaćanja i spoljotrgovinski deficit.

– Ali ono što Srbiju tek očekuje jeste reforma i restrukturiranje javnog sektora i pre svega restrukturiranje javnih preduzeća. To će biti ključna i odlučujuća bitka na putu uspešnog završetka ekonomske tranzicije – naveo je Vlahović.

Bogov: Rast zavisi od političke stabilnosti

Guverner Makedonije Dimitar Bogov očekuje rast privrede od dva do 2,5 odsto, ali ističe da sve ipak zavisi od političke situacije u zemlji.

Bogov je šaljiivo pojasnio da je ministrima finansija teže da se dogovore sa MMF-om nego centralnim bankama jer banke ne moraju na izbore.

Boris Vujčic, guverner Hrvatske narodne banke rekao je da oni rade sa MMF-om od 90-tih godina.

– Imamo iste stavove. Možda su dve stvari, kurs i uloga kursnog rezima, problem, kako ga treba voditi. Da li plivajući ili fiksni. Drugi problem je bio oko strukturnih reformi. Monetarne i fiskalne politike nema ako ne rade pravosuđe, inspekcije i druge značajne institucije sistema – kaže Vujčic.

Govoreći o situaciji u svojoj zemlji, Gent Sejko, guverner Albanije, kazao je da je došlo do umerenog rasta kreditiranja u lokalnoj valuti.

– Tražnja je i dalje niska, imamo 16,5 odsto problematičnih kredita, što je i dalje visok nivo, ali manji nego pre. Poželjna stopa rasta naše privrede je pet odsto – istakao je Sejko.

Jožef Bradeško, viceguverner Banke Slovenije, naglašava da je pripadnost eurosistemu pripadnost velikom sistemu sa dosta restrikcija.

– Kao mala zemlja ne možete uticati na sistem odlučivanja, ali morate učestvovati u celoj proceduri. Sve se više oslanjamo na koordinaciju – kaže Bradeško.

On navodi da je projektovan rast Slovenije BDP 3,5 odsto, a u EU ispod tri odsto.

Da li uvesti evro?

Kako je rekao Fehmi Mehmeti, viceguverner Kosova, kreditna tražnja porasla za 10 odsto, kao i štednja.

– S druge strane loši krediti su smanjeni. Bankarski sektor je likvidan i dobro funkcioniše. Oko 80 odsto banaka su iz zemalja EU – objasnio je Mehmeti.

Na pitanje glavnog urednika NIN-a Miće Ćulibrka viceguverneru Slovenije da su nekad banke iz Slovenije kupovale srpske a da je sada obrnuto, Bradeško nibe konkretno odgovorio. Samo je napomenuo da su njihova iskustva u bankarskom sektoru, odnosno sa bankama u toku krize pozitivna.

Oko eventualnog uvođenja evra, da li treba i šta se time dobija ili gubi, odgovorio je hrvatski guverner Vujčić: "Nije bilo bilateralnog uvođenja evra nigde. Jedino je Crna Gora izuzetak. Ipak, to znači integraciju u EU, dobijanje pristupa likvidnosti ECB, pristup platnom sistemu…".

– Treba dobro razmisliti da li ići tim putem. Koristi su veće svakako, pad kamatnih stopa pre svega. Hrvatska treba da ide tim putem, to stoji. Ali prvo su nam neophodne strukturne reforme – smatra Vujčić.

Finansijska inkluzija – globalni izazov

Na panelu "Finansijska inkluzija – globalni izazov, lokalna rešenja" generalni direktor MasterCard Artur Turemka rekao je da gotovina nije dobra i sigurna.

– Keš je loš. Treba iskoristiti sve tehnologije da se gotovina što manje koristi – naveo je Turemka.

Alfred Hanig, izvršni direktor Alijanse za finansijsku inkluziju, navodi da je finansijska inkluzija ušla u glavne tokove.

– Za zemlje koje imaju veće rizike finansijska inkluzija postaje važnija. U poređenju sa EU zonom, 95 odsto ljudi u Eu, a ovde 65 odsto koristi digitalne kanale, kartice različitih vidova. Korišcenje gotovine na Balkanu je dominantno. Samo mali deo ide digitalnim kanalima, tj. preko plastike – naveo je Hanig.

Šta su sve teme

Teme ovogodišnjeg samita "Finansijska stabilnost regiona u novom globalnom okruženju" su monetarna politika zemalja regiona, finansijska inkluzija i banke u regionu, brži privredni rast uz zdrave javne finansije i niži javni dug, kao i reforma poreske uprave i borba protiv sive ekonomije, navodi se u saopštenju organizatora.

Zvanični rad skupa, čiji je medijski partner agencija Tanjug, počeće 16. juna panelom guvernera pod nazivom "Monetarna politika zemalja regiona – između Američkih federalnih rezervi i Evropske centralne banke", na kom će pozdravnu reč imati guverner Centralne banke Crne Gore Radoje Žugić i predsednik Saveza ekonomista Srbije Aleksandar Vlahović.

U okviru panela biće razmotrene preporuke guvernera centralnih banaka iz regiona ministrima finansija o tome kako do bolje koordinacije monetarne i fiskalne politike, biće reči o uticaju kvantitativnih olakšica ECB-a na monetarnu politiku, kamatnim stopama i kursevima lokalnih valuta na Zapadnom Balkanu.

Učesnici će, takođe, razmeniti mišljenja o novoj politici FED-a posle pobede Donalda Trampa, odnosno mogućim posledicama po svet, evrozonu i region, o tome da li je rekordno niska inflacija razlog za veselje ili zabrinutost, a izložiće i iskustva iz regiona u rešavanju problematičnih kredita kao pretpostavci za povećanje kreditne aktivnosti banaka.

Dnevnim redom su predviđena i pitanja o stabilnost bankarskog sistema, o izloženosti regiona mogućim eksternim šokovima, o tome da li je MMF potreban regionu, o isplativnosti štednje uz rekordno niske kamatne stope, regionalnog saradnji centralnih banaka, itd.

Uvodna izlaganja na panelu će, kako najavljuje organizator, pored guvernera Centralne banke Crne Gore i guverneri centralnih banaka Albanije Genta Sejka, Makedonije Dimitar Bogov, Hrvatske Boris Vujčić, Slovenije Boštjan Jazbec, BiH Senad Softić i kosovski guverner Bedri Hamza.

Predstavnici Svetske alijanse za finansijsku inkluziju (AFI), Svetske banke, EBRD-a, centralnih banaka, ministarstava rada i socijalne politike, kompanije MasterCard i banaka regiona, govoriće na panelu "Finansijska inkluzija – svetski trendovi i praksa u regionu".

U okviru tog panela učesnici će "pretresti" pitanja od ciljeva i realnih dometa globalnog partnerstva za finansijsku inkluziju, preko novih tehnologija kao glavnog potencijala za povećanje finansijske inkluzije u zemljama regiona, do novih alata za povećanje finansijske pismenosti i stanja u regionu u pogledu finansijske isključenosti ljudi, s obzirom da u svetu 2,5 milijardi stanovnika nema račune u banci.

Drugi dan kako do bržeg privrednog rasta

Drugog dana samita biće održan panel ministara finansija "Novi prioriteti – brži privredni rast uz zdrave javne finansije i niži javni dug", na kom će govoriti ministar finansija Srbije Dušan Vujović zajedno sa ostalim ministrima finansija iz regiona.

Siva ekonomija – neprijatelj broj 1 javnih finansija, smanjenje poreskog opterećenja na rad – bajka ili realnost, uticaj evropskih integracija na javne finansije regiona, strukturne reforme i posledice na javne finansije, budžetski deficit – stvar izbora ili sudbina, samo su neke od tema o kojima će govoriti ministri finansija.

Među najavljenim učesnicima su ministar finansija Crne Gore Darko Radunović, kao i ministri finansija Albanije Arben Ahmetaj, zatim slovenačka ministarka Mateja Vraničar, hrvatski ministar Zdravko Marić, makedonski Kiril Minoski, i mnogi drugi.

U nastavku samita biće održan i panel direktora poreskih uprava regiona na temu "Reforma poreske uprave i borba protiv sive ekonomije", na kom će, između ostalog, biti razmotreni uloga i značaj Poreske uprave za reformu javnog sektora, rešavanje problema dugova velikih poreskih obveznika, značaj edukacije poreskih obveznika i sagledati rezultati reformi i modernizacije poreskih uprava u minulih 12 meseci.

Pored Miomira Mugoše, direktora Poreske uprave Crne Gore, učešće u radu ovog skupa uzeće i Dragana Marković, direktorka Poreske uprave Srbije, kao i direktori poreskih uprava Albanije, Hrvatske, Slovenije Makedonije, Republike Srpske, Federacije BiH, direktor Uprave za direktno oporezivanje BiH, kao i direktor kosovske poreske uprave.

Samit se organizuje pod pokroviteljstvom Ministarstva finansija Crne Gore, Saveza ekonomista Srbije i kompanije Japan Tobačo International, čiji će direktor korporativnih poslova i komunikacija Goran Pekez prisustvovati samitu.(Blic.rs)