BANJALUKA – Građevinska industrija u BiH, koja svoje proizvode izvozi u Hrvatsku, trpi veliku štetu zbog problema koje im prave hrvatske kompanije tražeći skupe ateste hrvatskih laboratorija.

Mira Kurtagić, iz Sektora za javna dokumenta Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH, kaže da bi problemi bh. izvoznika iz građevinske branše trebalo da budu na dnevnom redu sastanka predstavnika resornih ministarstava BiH i Hrvatske. Ona kaže da bi bh. izvoznici trebalo da uvedu sertifikate EU kako bi spriječili situaciju da ih hrvatski uvoznici ucjenjuju sertifikatima i atestima.

"Naši izvoznici treba da insistiraju da u Hrvatsku uvoze isključivo proizvode certificirane u nekoj od zemalja EU", kaže Kurtagićeva.

S pomenutim problemima susreće se i srbačka fabrika "Stirokart", jedan od vodećih proizvođača stiropora u BiH, koja zapošljava 70 radnika i 40 odsto svoje proizvodnje plasira na inostrana tržišta. U ovoj fabrici kažu da Hrvatska ne priznaje ateste EU, koje posjeduju.

"Trpimo velike gubitke, jer Hrvatska ne priznaje ateste EU, koje naši proizvodi imaju, nego traži da robu atestiramo u Institutu građevinarstva Hrvatske (IGH) u Zagrebu. To je veoma skupo, a i proces dugo traje", kaže Goran Račić, direktor "Stirokarta".

Kurtagićeva ističe da hrvatske kompanije nemaju pravo od bh. preduzeća da traže nevažeće sertifikate.

"U Hrvatskoj nijedna laboratorija nije certificirana za te poslove, pa tako ni IGH Zagreb. Stoga je certifikat koji izdaju nevažeći u zemljama EU", kaže ona i pojašnjava da je dokaz za to da proizvođači građevinskih materijala iz Hrvatske svoje proizvode koje izvoze u EU sertificiraju u laboratorijama u Austriji ili nekoj drugoj zemlji EU.

Račić ističe da mnogi hrvatski uvoznici, koji razumiju probleme s kojima se suočavaju njihovi bh. partneri i pokušavaju biti fleksibilni, upadaju u probleme s hrvatskom birokratijom.

"Imamo slučaj hrvatske firme koja je kupila naš proizvod i ugradila ga u zgradu. Međutim, investitor zgrade im nije htio platiti, jer nismo imali atest IGH Zagreb", kaže on i dodaje da će sada 20.000 evra, koliko su im ostali dužni, morati tražiti na sudu.

Račić kaže da je taj postupak Hrvatske samo jedan vid necarinskih barijera i pokušaj zaštite domaćih firmi od bh. konkurencije kroz privilegovanje vlastitih instituta.

"Atesti koje imamo vrijede u bilo kojoj zemlji osim u Hrvatskoj", kaže Račić.

Prema njegovim riječima, radi se o kršenju direktiva EU, što će, kako je rekao, uskoro biti zaustavljeno od strane EU.

"Hrvatska za to zna, ali svjesno kupuje vrijeme. To je za Evropsku komisiju marginalna stvar koja zbog toga još nije došla na dnevni red. Očekujemo da će Evropska komisija veoma brzo narediti Hrvatskoj da prihvati evropske standarde i obustavi sadašnju praksu", rekao je Račić.

U IGH su nas uputili na Miroslavu Rožanković, službenicu za odnose s javnošću, s kojom nismo uspjeli stupiti u kontakt.

Izvor Nezavisne novine