ZAGREB – Hrvatsko gospodarstvo palo je u drugom tromjesečju 0,8 posto na godišnjoj razini, već 11. kvartal zaredom, što je veći pad nego u prvom kvartalu i veći nego što se očekivalo.

Hrvatsko gospodarstvo palo je u drugom tromjesečju 0,8 posto na godišnjoj razini, već 11. kvartal zaredom i više nego što se očekivalo, što je posljedica slabosti investicija i domaće potražnje.

To je veći pad nego u prvom tromjesečju, kada je BDP oslabio 0,4 posto, i veći nego što se očekivalo. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo palo za 0,6 posto na godišnjoj razini. Pritom su svi očekivali pad – u rasponu od 0,2 do 1 posto.

„Očekivali smo da će se negativni trend nastaviti i u drugom tromjesečju, a pad aktivnosti izgledan je i u drugoj polovini ove godine“, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

„I bez detaljnijih objava, možemo zaključiti da je to dominantno posljedica daljnjeg pada domaće potražnje, što nisu mogli nadoknaditi niti povoljniji trendovi u međunarodnoj razmjeni dobara i usluga“, kaže Šantić.

Zahvaljujući jačanju gospodarstva eurozone, najvećeg hrvatskog trgovinskog partnera, izvoz Hrvatske u prvih šest mjeseci porastao je 13,3 posto na godišnjoj razini, na 37,4 milijarde kuna.

No, i dalje je slaba osobna potrošnja, najveća sastavnica BDP-a, na što ukazuje pad prometa u trgovini na malo od travnja do lipnja za otprilike 0,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Za očekivati je, kaže Šantić, da je u drugom kvartalu zabilježen i daljnji pad kapitalnih investicija. Na to, među ostalim, ukazuje pad građevinskih radova u prvih pet mjeseci za 8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

„U takvim okolnostima, u kojima je izvozni sektor i dalje nedovoljno zastupljen u domaćem gospodarstvu, pad BDP-a bio je očekivan“, kaže Šantić.

U drugom je kvartalu splasnula i aktivnost u industriji. Nakon rasta u prvom tromjesečju za 1,5 posto na godišnjoj razini, u drugom je kvartalu industrijska proizvodnja stagnirala. Niz od pet mjeseci neprestanog rasta, što nije zabilježeno još od početka recesije, prekinut je u lipnju padom proizvodnje za oštrih 1,7 posto.

„I dalje ostajem pri procjeni pada BDP-a u ovoj godini od otprilike 0,5 posto, s time da će i dalje vladati pritisci da se smanji domaća potražnja dijelom zbog potrebe da se smanji javna potrošnja, odnosno provede fiskalna konsolidacija“, zaključuje Šantić.

Padom u drugom kvartalu recesija se nastavlja već šestu godinu jer domaće gospodarstvo slabi još od početka 2009. U dva je navrata, u trećem kvartalu 2010. i drugom 2011. godine, tehnički provirilo iz recesije, no negativni su trendovi potom nastavljeni.

„Na nastavak kontrakcije gospodarstva u drugom tromjesečju već su upućivali pokazatelji iz realnog sektora, kao što su pad građevinske aktivnosti, te nastavak razduživanja sektora poduzeća i stanovništva. Slabo je i tržište rada kojeg, unatoč sezonski povoljnim podacima, karakterizira izrazito niska zaposlenost i visoka nezaposlenost te visoka razina potrošačkog i poslovnog pesimizma“, navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na podatke DZS-a.

Iz DZS-a napominju da je u danas objavljenoj procjeni stopa izračunata primjenom nove metodologije ESA 2010, pa nije metodološki usporediva s dosad objavljenim stopama.

Unatoč tome, „konačni podaci koji će biti objavljeni 10. rujna, mogli bi potvrditi realan pad gospodarstva na godišnjoj razini i jedanaesto tromjesečje za redom“, navode analitičari RBA, koji ostaju pri dosadašnjoj procjeni da će u cijeloj ovoj godini domaće gospodarstvo zabilježiti realan pad od 0,8 posto. (Agencije)