BANJALUKA – Potraživanja preduzeća iz RS od inostranih poslovnih partnera lani su porasla za 40 odsto u odnosu na prethodnu godinu i dostigla su 318 miliona KM.

Objavila je to juče Privredna komora RS ocjenjujući da je razlog tome svjetska ekonomska kriza, ali i neprovjeravanje uspješnosti i pouzdanosti ino-partnera.

Ekonomisti taj podatak smatraju očekivanim u uslovima globalne recesije i opšte nelikvidnosti, koja je još krajem 2008. godine pogodila razvijene zemlje Zapada s kojima RS ima značajnu spoljnotrgovinsku saradnju. Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS – SWOT, ukazuje da je Investiciono-razvojna banka (IRB) RS, na inicijativu privrednika, u 2009. uvela kreditnu liniju za otkup potraživanja, ali da to nije polučilo rezultate.

"Privrednici se žale da komercijalne banke, preko kojih IRB plasira svoja sredstva, na sve načine izbjegavaju da aktiviraju taj proizvod, zbog čega bi IRB trebalo da sagleda nastale probleme i preuzme aktivniju razvojnu ulogu, odnosno preuzeme nešto više rizika na sebe", ističe Grabovac.

Napominje da to, sa druge strane, ne znači da kreditna linija IRB-a za otkup potraživanja treba da preraste u visokorizičan posao gdje bi se zajmovi davali bez sagledavanja pouzdanosti dužničkih inostranih firmi.

IRB, prema zadnjim informacijama, nije zaprimila nijedan zahtjev poslovnih banaka za plasmane takvih zajmova, iako je ta kreditna linija uspostavljena prije više od pola godine. U IRB-u juče nismo uspjeli dobiti sagovornika koji bi pojasnio razloge neatraktivnosti tog proizvoda.

Bankarski stručnjaci kažu da banke "bježe" od otkupa potraživanja zbog izuzetne proceduralne složenosti i procijenjenog visokog rizika takvih usluga zbog čega, uostalom, ni ne nude vlastite takve proizvode.

U Udruženju tekstilne i kožarsko-prerađivačke industrije RS, grani koja je jedna od najteže pogođenih ekonomskom krizom, kažu da se domaća preduzeća u tom sektoru najviše žale na italijanske naručioce poslova.

"Prošle godine je prisutnije bilo otkazivanje narudžbi zbog smanjene tražnje za robom na ino-tržištu nego što je bilo neplaćanja za već isporučene kontingente, iako je bilo i toga. Uglavnom se radilo o italijanskim kupcima, dok su se, pak, prilično pouzdanim pokazali poslovni partneri iz Njemačke i Slovenije", kazala je Aleksandra Bijelić, sekretar tog granskog udruženja.

Ona napominje da je ove godine situacija nešto povoljnija, posebno u kožarsko-obućarskoj djelatnosti koja bilježi sve više novih narudžbi kupaca, koji nisu bili zadovoljni kvalitetom rada afričkih proizvođača.

U Privrednoj komori RS ukazuju da su obezbijedili mogućnost provjere boniteta firmi iz Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Slovenije, Rumunije, ali i drugih zemalja regiona i svijeta.

"U izvještaju o bonitetu, između ostalog, dajemo informacije o preduzeću, rukovodstvu, procjeni rizika, istoriji preduzeća, poslovanju, kao i finansijske informacije", kazao je Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS.