BANJALUKA – Narodna skupština Republike Srpske usvojila je danas Zakon o izmjenama i dopunama zakona o preuzimanju akcionarskih društava radi njegovog daljeg usaglašavanja sa direktivom EU i Zakonom o privrednim društvima.
Ministar finansija RS Aleksandar Džombić rekao je da su razlozi za usvajanje ovog zakona sadržani u potrebi redefinisanja vrsta i težine sankcija za pojedine prekršaje i usaglašavanja novčanih kazni sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima RS.
Prema njegovim riječima, razlozi za donošenje ovog zakona sadržani su i u potrebi pojednostavljenja procedure i smanjenja troškova procesa izvršavanja obaveza emitenata hartija od vrijednosti u postupku emisije i tehničkih korekcija pojedinih odredbi zakona.
Džombić je rekao da se najznačajnija izmjena ovog zakona odnosi na član 51. važećeg zakona, gdje je precizirano da će od dana prijema BiH u članstvo EU početi primjena odredbi članova 18. i 19, kojima su uređeni instituti prinudne prodaje i prinudne kupovine akcija u postupku preuzimanja akcionarskih društava.
On je rekao da su odredbe ovih članova usaglašene sa članovima 15.i 16. direktive 2004/25EZ Evropskog parlamenta i Savjeta od 21.aprila 2004.godine o ponudama za preuzimanje. Nije bilo skupštinske rasprave o ovom zakonu.
Parlament je usvojio i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o električnoj energiji radi njegovog usklađivanja sa Zakonom o energetici.
Obrazlažući poslanicima zakon, pomoćnik ministra industrije, energetike i rudarstva RS Ljubo Glamočić rekao je da je potrebno izvršiti usklađivanje Zakona o električnoj energiji kao posebnog zakona sa Zakonom o energetici, kao osnovnim zakonom koji uređuje sve vidove energije.
Glamočić je podsjetio da je Zakonom o električnoj energiji osnovana Regulatorna komisija za energetiku RS i uređen njen organizaciono-pravni status.
“Donošenjem Zakona o energetici uređena su pitanja energetske politike i planiranja energetike, pravnog statusa, načina izbora predsjednika i članova, organizacije, sjedišta, finansiranja i nadležnosti Regulatorne komisije za energetiku RS”, zaključio je Glamočić.
Nije bilo skupštinske rasprave o ovom zakonu.
Narodna skupština usvojila je i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju, koji je prva faza liberalizacije tekućih i kapitalnih transakcija sa inostranstvom.
Ministar Džombić rekao je da se BiH, imajući u vidu odredbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, obavezala da omogući slobodno kretanje sredstava, s obzirom na tekuća plaćanja i transfere u skladu sa odredbama Statuta Međunarodnog monetarnog fonda, kao i slobodnog kretanja kapitala koje se odnosi na direktna strana ulaganja.
“Preuzeta je obaveza liberalizacije finansijskih kredita sa rokom dospijeća dužim od godinu dana, koja će biti ispunjena usvajanjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju, dok se odobravanje kratkoročnih finansijskih kredita neće liberalizovati do isteka pete godine od stupanja Sporazuma na snagu”, rekao je Džombić.
On je dodao da će se u tom periodu nastaviti sa preduzimanjem daljih mjera koje omogućavaju stvaranje potrebnih uslova za dalju postepenu primjenu pravila EU o slobodnom kretanju kapitala.
Za razliku od važećeg zakonskog rješenja po kojem se unaprijed plaćena roba i usluga mora uvesti u roku od 60 dana, a izvezena roba i izvršena usluga naplatiti u roku od 90 dana, uz mogućnost jednokratnog produženja, predloženim zakonom ovi rokovi se produžuju na šest mjeseci.
Nakon tog perioda, konkretan posao smatra se kreditnim poslom i treba se registrovati kako to podzakonskim aktom uredi obaveza registracije kreditnih poslova.
Na ovaj način smanjuje se administriranje u realizaciji spoljnotrgovinskih poslova i daje veća sloboda rezidentima u plaćanju po tekućim poslvima sa inostranstvom.
Usvojen je i Zakon o izmjenama zakona o trezoru, kojim se omogućava jasno pojmovno razdvajanje kategorija budžetskih prihoda i rashoda od računovodstvenih kategorija prihoda i rashoda, te preciznije definisanje pojmova koji se koriste zakonom.
“Ovim zakonom stvaraju se neophodne zakonske pretpostavke za pripremu novog okvira za budžetske korisnike koji će u značajnoj mjeri biti usaglašen sa zahtjevima sadržanim u međunarodnim računovodstvenim standardima za javni sektor”, istakao je DŽombić.
On je rekao da je suština novih definicija u Zakonu sadržana u novoj definiciji modifikovane obračunske osnove u računovodstvu budžetskih korisnika.
Prema njegovim riječima, modifikovana obračunska osnova računovodstva znači da se budžetski prihodi priznaju u računovodstveno-obračunskom periodu u kome su mjerljivi i raspoloživi, a budžetski rashodi u računovodstveno-obračunskom periodu u kome je nastala obaveza za plaćanje bez obzira da li je izvršeno i samo plaćanje.
Rekao je da ovaj zakon omogućava da se prihodi, rashodi, sredstva i obaveze u finansijskim izvještajima budžetskih korisnika prezentuju u iznosu utvrđenom u skladu sa računovodstvenim pravilima koja su zasnovana na primjeni relevantnih međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor.
DŽombić je dodao da će se izvještaj o izvršenju budžeta, kao i drugi budžetski izvještaji, i dalje pripremati prema do sada uobičajenim pravilima i metodologiji na kojoj počiva proces planiranja, pripreme i izvršenja budžeta RS.
Narodna skupština nastaviće sutra zasjedanje raspravom o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Penzijskom rezervnom fondu RS i Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o naučnoistraživačkoj djelatnosti.
Pred poslanicima će se naći i Prijedlog zaključka za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o notarima, kao i utvrđivanje stava parlamenta povodom ranije nametnutih odluka visokih predstavnika u BiH o smjeni većeg broja lica u RS.
Na dnevnom redu je i Prijedlog strategije razvoja željeznica RS za period 2009-2015. godina, kao i Konsolidovani izvještaj o izvršenju Budžeta RS za prvu polovinu godine.
Parlament RS razmatraće Izvještaj o radu MUP-a za prvu polovinu godine i Izvještaj o saradnji institucija RS sa Haškim tribunalom za period od 1. aprila do 30. juna.
Na sjednici će biti razmatrano pet informacija i izvještaji o realizaciji Programa rješavanja problema raseljenih lica, povratnika i izbjeglica za prvu polovinu godine, Komisije za hartije od vrijednosti RS o radu i stanju na tržištu hartija od vrijednosti za prošlu godinu, Agencije za osiguranje RS, te o stanju u zadružnom sektoru RS u prošloj godini.