BANJALUKA – Ukupan javni dug Republike Srpske na kraju 2010. godine iznosio je skoro 3,5 milijarde maraka i čini 43,1 odsto bruto društvenog proizvoda (BDP), te je za godinu povećan za 300 miliona KM. 
Od 3,5 milijarde maraka na spoljni dug odnose se skoro 2,2 milijarde, a na unutrašnji oko 1,3 milijarde maraka.
Javni dug RS na kraju 2009. godine iznosio je 3,2 milijarde maraka i za godinu je povećan za 300 miliona KM.
Pomoćnik ministra finansija Republike Srpske Radmila Mihić rekla je da je na kraju 2010. godine unutrašnji dug ostao na nivou na kojem je bio u devet mjeseci, dok je spoljni povećan za oko 144 miliona maraka.
– Spoljni dug RS na kraju prošle godine iznosio je 2,19 milijardi maraka, dok je unutrašnji bio 1,34 milijarde. Ukupan dug iznosi oko 43,1 odsto BDP-a, što nas, prema kriterijumima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke svrstava u kategoriju nisko zaduženih zemalja. Takođe, ispunjavamo i kriterijum iz Mastrihtskog ugovora, kojim je predviđena gornja granica ukupnog duga u visini od 60 odsto BDP-a – rekla je Mihićeva.
Dodala je da je dug RS održiv, te da se servisiranje, kako unutrašnjeg tako i spoljašnjeg duga obavlja uredno.
– Za servisiranje unutrašnjeg duga ove godine planirano je 93 miliona, a ino-duga 115 miliona maraka – kazala je Mihićeva.
Profesor Ekonomskog fakulteta u Banjaluci Vujo Vukmirica kaže da trenutno zaduženje Republike Srpske nije veliko i da Srpska još uvijek spada u najmanje zadužene zemlje u regionu, ali da ipak treba obratiti pažnju, za šta se i kada zadužuje.
– To je relativno najniži iznos zaduženosti u okruženju, tako da dug još uvijek nije zabrinjavajući, ali ono o čemu treba voditi računa je zbog čega je dug porastao. Ako je posuđeni novac uložen u proizvodne svrhe i nove programe, to je dobro, ali ako je otišao u potrošnju, naravno da će biti problema prilikom otplate duga. Ipak, trenutno stanje duga nije zabrinjavajuće i smatram da još ima prostora za zaduživanje, ali je poželjno da taj novac ide u proizvodne svrhe – istakao je Vukmirica.
On je naglasio da od zemalja u okruženju najveći javni dug ima Hrvatska, slijedi Crna Gora, Makedonija i Srbija.
Vukmirica dodaje da u RS ne bi trebalo da bude problema u servisiranju duga.
– Ali, s obzirom na to da nema nekog značajnog oporavka u oblasti proizvodnje, treba biti oprezan – naglasio je Vukmirica.
Investicije
Radmila Mihić je istakla da je, s obzirom na sve veću potrebu da se velike kapitalne investicije rade iz različitih vrsta izvora, Republika Srpska usvojila Zakon o javno-privatnom partnerstvu.
– Ovaj zakon bi u budućnosti trebalo, pored domaćih izvora i zaduženja, da bude treći izvor potencijalnog finansiranja kapitalnih investicija, kako bi budžet bio rasterećen – istakla je Mihićeva.
