BRISEL – Predsjednik Evropske komisije (EK) Žan Kod Junker već se lani upisao u istoriju kao čovjek koji je “izgubio Britaniju”, jednu od velikih zemalja koja je jedina i sama izabrala izlazak iz EU.

Brexit je došao u najnezgodnijem trenutku – pregovori o razdruživanju Ujedinjenog Kraljevstva od Evropske unije zasjenili su ovogodišnju 60. godišnjicu Rimskih ugovora o začecima evrointegracija, pa su umjesto lijepih riječi u slavu napretka članica prevladavali ružni tonovi o britanskoj tvrdoglavosti i trošku odlaska. Na to su se nakalemila i “soliranja” pojedinih članica, poput Mađarske i Poljske, o odbijanju primanja izbjeglice, te stalni strah od terorizma, koji prijeti ugrožavanju sloboda kretanja ljudi i kapitala, pa se ne može reći da je Juncker imao mirnu godinu, s kojom se navršava i polovina njegova vođenja EK-a.  U srijedu ćemo čuti, šta mu je na duši, u njegovom redovnom govoru o stanju Unije, tokom plenarne sjednice Evropskog parlamenta (EP) u Strasbouru.

Očekuje se, ističu iz Kancelarije za odnose s javnošću EP-a u Hrvatskoj, da će Juncker predstaviti svoje stajalište o budućnosti Evrope na temelju pet scenarija iznesenih u Bijeloj knjizi 1. marta, a koji se imaju ostvariti do 2025.

U ekonomskom su smislu najznačajniji scenarij 2, o EU27 samo kao jedinstvenom tržištu, jer pojedinačna pravila otežavaju poslovanje; te scenarij 5, po kojem države odlučuju dijeliti više ovlasti, resursa i brže odlučuju na evropskom nivou. No, šef EK-a bi mogao otkriti i šesti scenarij, o kojem je govorio vrlo malo. “Iako nisam fanatik integracija, ipak se snažno zalažem za produbljivanje EU, uvažavajući i nacionalne interese”, kazao je Juncker nedavno.

“Kad Britanci odu, 85 posto BDP-a Unije dolaziće iz evrozone i zato je bitno da razmotrimo kako takva monetarna unija može biti popraćena i jačim usklađivanjem ekonomske politike. To je posao budućeg evropskog ministra finansija, koji bi ustvari trebao biti više ministar privrede”, kaže Juncker.

Njegova bi uloga bila usredotočena na ekonomske mjere, a ne na određivanje državama koliko smiju potrošiti. Evropski ministar finansija, prema Junckerovoj se ideji neće miješati u nacionalne propise niti će utjecati na nacionalne budžete. Obzirom na to da takve ideje podržavaju i najjače članice Njemačka i Francuska, koje bi u mogućoj Evropi više brzina ‘vozile’ najbrže, uspostava ‘ministarstva financija EU’ mogla bi proći lakše od očekivanog.  Junkcer, pišu dalje na Politicu, vidi priliku i preobraziti Evropski mehanizam stabilnosti u svojevrsni Evropski međunarodni monetarni fond, koji bi se pokazao na djelu kad bi gospodarstvo EU usporilo ili ‘zaštekalo’. “To bi omogućilo EU da uspije svladati financijski uragan kakav je stigao nakon svjetske gospodarske krize 2008. i bolje se pripremi na slične događaje ubuduće”, objašnjavaju komentatori.