MOSKVA, PEKING- Kina namjerava da investira u afričke zemlje 60 milijardi dolara, rekao je nedavno kineski predsjednik Si Đinping na ceremoniji otvaranja Foruma saradnje Kine i Afrike.

“Kina namjerava da izdvoji za afričke zemlje oko 60 milijardi dolara međuvladine pomoći, investicija, kapitalnog ulaganja i kredita“, rekao je tada Si Đinping. Prema njegovim riječima, u naredne tri godine će biti investirano najmanje 10 milijardi dolara.

“Kina će izdvojiti oko milijardu juana (146 miliona dolara) materijalne pomoći za razvoj poljoprivrede u Africi. Osim toga, biće poslato 500 kvalifikovanih stručnjaka za poljoprivredu kako bi se pomoglo u razvoju agrarnog sektora“, ukazao je kineski predsednik.

Si Đinping je poručio da kineska sredstva u Africi nisu namijenjena “beskorisnim projektima“, već izgradnji infrastrukture koja može da ukloni prepreke za razvoj i dodao da ona nisu vezana za politiku.

“Kina se ne miješa u unutrašnja pitanja Afrike i ne nameće joj svoju volju. Vrednujemo zajedničko razvojno iskustvo i podršku koju možemo da pružimo njenom prosperitetu“, istakao je Si.

Međutim, i prije Đinpingove najave novih investicija, američka politička elita je uvidjela da im je Kina, pored Rusije, jedan od glavnih neprijatelja.

Obaveštajni odbor Predstavničkog doma SAD prije par mjeseci je razmatrao pokušaje Kine da poveća svoje vojno i ekonomsko prisustvo u Africi. Naime, investicije Kine u ekonomiju afričkih država mogu da dovedu do jačanja uticaja Pekinga u sferi međunarodne trgovine.

Ovdje se postavlja logično pitanje: zašto su SAD toliko zabrinute zbog jačanja uloge Kine u Africi?

Naime, analitičari su uvjereni da Kineze više interesuje ekonomija i to je nesumnjivo upravo ta sfera gdje se SAD plaše da će ostati potpuno “kratkih rukava“. Ogroman broj kineskih investicija ostvaren je uz posredstvo privatnih lica na porodičnom nivou ili preko kompanija čiji je vlasnik država, mada ne sa najviših pozicija, već preko službenika kineskih provincija.

“Sjedinjenim Državama se ne sviđa ideja da bi mogle da izgube tamo svoj uticaj. Počevši od šezdesetih godina prošlog vijeka Zapad smatra Afriku svojom zonom uticaja, zato kada Kina ili neka druga država koja ne spada u taj zapadni krug počne da jača svoje političke i ekonomske odnose sa Afrikom, na to se gleda uz popriličnu brigu i strepnju. Taj proces je započeo negdje 2000. godine, kada je Kina počela da jača svoje ekonomske i političke veze sa afričkim državama”, kaže jedan dobroupućeni izvor.

Ipak, ovdje imamo jednu kontradiktornu situaciju. Američki predsjednik Tramp sa jedne strane afričke države smatra potpuno nazadnim i nerazvijenim, do te mjere da ne želi uopšte da troši vrijeme na razgovore o njima. Sa druge strane, vidimo uzbunu, brigu, paljenje gomile alarma onda kada do Vašingtona stignu vesti da “zli Kinezi“ polako okupiraju afrički kontinent.

Ipak, da Kinezi ne mare mnogo za američku histeriju svjedoči i to da su oni još prošle godine pokrenuli jedan megalomanski projekat. Na zapadu Afrike, tri kineske državne kompanije grade 5,8 milijardi dolara vrijedan projekat. Nigerijske vlasti zadovoljno najavljuju da će ova megastruktura promijeniti način života u toj zemlji za veliki dio populacije koja broji više od 180 miliona ljudi, a i Kina zadovoljno trlja ruke – njihov interes je takođe zadovoljen. Riječ je o hidroelektrani Mambila na rijeci Dongo, u nigerijskoj državi Taraba, kapaciteta 3,050 megavati.

Ovaj megaprojekat podrazumijeva četiri brane visoke između 50 i 150 metara čija bi izgradnja prema projektu trebalo da traje šest godina. Skupu hidroelektranu Nigerija većinski finansira iz kredita – 85 odsto finansira “Kineska uvozno izvozna banka”, dok preostalih 15 daje nigerijska vlada. (RUSSIA TODAY)