Na samom početku trgovanja na burzi u Šangaju 8.srpnja cijene dionica potonule su 8 posto. Premda su kasnije gubici smanjeni na otprilike 4 posto, ulagači na svim azijskim burzama sa strepnjom su pratili razvoj situacije u Šangaju.Samo tog jutra više od 500 kompanija prekinulo je trgovanje svojim dionicama na burzi kako bi spriječile pad cijena.

Piše: Marko Bjegović, glavni analitičar u Hrvatskoj narodnoj banci (stavovi autora izneseni u ovom tekstu ne predstavljaju neophodno i stavove institucije u kojoj je zaposlen)

Od polovice lipnja do 8. srpnja indeksi u Šangaju potonuli su 32 posto. Tržište je zaronilo u područje 'medvjeda', 20 posto ispod svoje prethodne najviše razine.

Kineske vlasti su intervenirale kako bi zaustavila pad dionica. Nakon poduzetih mjera tržište se stabiliziralo pa su cijene dionica sad 22 posto od najviših razina u lipnju te i daje pokazuju najviši rast u Aziji ove godine.

Što se dogodilo?

Prošlog ljeta investitori su očekivali da će Kina dodatno olabaviti monetarnu i fiskalnu politiku kako bi potaknula rast. Od srpnja do studenog CSI300 indeks domaćih dionica narastao je 19 posto. Nakon rezanja depozitne stope krajem studenog, samo u prosincu otvoreno je 4,2 mil novih individualnih računa za trgovanje u Shanghaiju i Shenzhenu (izvor CEIC). Do kraja godine dioničko tržište naraslo je dodatnih 39 posto.

Do ožujka špekulativna kretanja su se intenzivirala. U tri mjeseca otvoreno je više od 36 milijuna novih individualnih računa, a CSI300 je između ožujka i početka lipnja narastao dodatnih 52 posto. Na svojoj najvišoj razini 8. lipnja balon je napuhao cijene dionica uz rast od 151 posto na godišnjoj razini.

Nije to bio prvi balon na kineskom tržištu. Dapače, riječ je o četvrtom godišnjem rastu dionica većem od 100 posto nakon inicijalnog strelovitog rasta početkom devedesetih godina prošlog stoljeća.

Kina je inicijalno podržavala rast cijena dionica, ali s vremenom postalo je jasno da je riječ o mogućem problemu prevelikih špekulacija koje vode do stvaranja balona.

Prema podacima CEIC-a službeno margin financiranje povećalo se s 400 milijardi CNY na početku srpnja 2014. na više od 2,3 bilijarde CNY sredinom lipnja 2015.

Kako bankarstvo u sjeni čini značajan dio financijskog tržišta u Kini, vjerojatno je dobar dio financiranja pored službenih podataka došao na navedeni način pa je stvarni iznos ovakvog financiranja vjerojatno značajno viši.

Kina je s mjerama za ograničavanje špekulacija započela još u travnju, ali pravi rezultati vidljivi su tek od lipnja. U tom trenutku financijska poluga bila je iznimno visoka i kako nije više bilo podrška rastu dionica, pad cijena je aktivirao margin callove stavljajući dodatni pritisak na prodaju.

Pritom je sve više kompanija obustavilo trgovanje njihovim dionicama na tržištu (na kraju je trgovanje obustavilo više od 1300 kompanija, odnosno oko 45 posto svih dionica uvrštenih na Šangajsku burzu) što je stavilo dodatni pritisak na dionice kojima se i dalje moglo trgovati, a korekcija se prelila i na Hong Kong i druga tržišta u regiji

Državna intervencija

U idealnom slučaju država nije trebala intervenirati na tržištu da bi spasila individualne investitore od smanjenja vrijednosti njihovih dioničkih ulaganja. Ako Kina, kao što se često naglašava, uistinu želi uspostaviti sustav u kojem će tržište imati odlučujuću ulogu u alokaciji kapitala, ovakve intervencije trebale bi postati prošlost.

Također, u idealnom slučaju država ne bi dodatno poticala rast cijena dionica. U slučaju Kine država je jedan od faktora koji su zaslužni za stvaranje balona pa su tržišni sudionici očekivali da će ona napraviti korake za podržavanje takvog rasta.

Prvi korak u podržavanju rasta došao je 28. lipnja kada je Narodna banka Kine smanjila ključne kamatne stope. To nije bilo dovoljno za zaustavljanje pada cijena dionica, pa je tjedan dana kasnije država najavila formiranje fonda za stabilizaciju tržišta dionica.

Međutim veličina tog fonda bila je nedovoljna (120 milijardi juana) pa je cijeli fond potrošen gotovo trenutno. Nakon toga država je najavila novu injekciju od 260 milijardi juana koju bi fond trebao iskoristiti da poboljša likvidnost najvećih brokera u Kini.

Ovakvim intervencijama Kina u osnovi nije napravila ništa što već nije viđeno u SAD-u, Europi ili Japanu. Međutim, Kina je otišla korak dalje, zabranivši prodaju velikim dioničarima (onima koji imaju 5 posto ili više dionica) i natjeravši državna poduzeća na otkup trezorskih dionica. To je u konačnici dovelo do stabilizacije tržišta.

Znači li ovakva snažna reakcija na pad dionica da Kina usporava reformu javnih poduzeća, liberalizaciju kapitalnih tokova i ostale reforme? Nikako.

U posljednjih nekoliko godina Kina je uglavnom odgovarala na izazove jačanjem reformi. Korekcija dioničkog tržišta će privremeno otežati jačanje korporativnih bilanci, ali to ne bi trebalo negativno utjecati na provedbu reformi.u državnim poduzećima, niti bi trebalo prigušiti nakanu da se poveća privatne konkurencije.

Kina iz ovakve korekcije može naučiti da je baza institucionalnih investitora na tržištu kapitala slabo razvijenaa, Naime, institucionalni investitori drže tek četvrtinu dionica na tržištu u odnosu na individualne investitore.

Posljedice

Sistemski rizik u slučaju ovog pucanja balona na dioničkom tržištu vjerojatno je ograničen. Rizici za banke su relativno mali jer one ne smiju direktno ulagati u dionice, čak niti putem upravljanja imovinom.

Ipak, brokeri i investicijske kompanije mogu izravno ulagati u dionice, a oni čine oko 7 posto ukupnih proizvoda upravljanja imovina koje nude banke, što čini otprilike jedan posto konsolidirane imovine banaka (podaci CEIC-a).

Banke će iskazati gubitke tek ako gubici brokera i investicijskih kompanija budu viši od iznosa njihova temeljnog kapitala.

Međutim, prije nego zaključimo da ne postoje sistemski rizici za banke, valja napomenuti da će dio dužnika u bankama zbog pretrpljenih gubitaka na tržištu dionica možda biti u nemogućnosti plaćanja kredita na vrijeme.

Makroekonomski gledano, pad cijena dionica imat će negativan utjecaj na kupovnu moć kućanstava. Ipak, taj utjecaj je značajno manji nego u drugim zemljama. Iako 80 posto prometa na dioničkom tržištu dolazi od individualnih investitora, njihove dionice čine tek 20 posto ukupnog tržišta. Kineska kućanstva značajno su više izložena tržištu nekretnina nego dioničkom tržištu.

Kako cijene nekretnina posljednjih mjeseci pokazuju znakove oporavka, pad dionica bit će djelomično kompenziran rastom vrijednsoti nekretnina.

Drugi makroekonomski utjecaj pada cijena dionica ogleda se u vjerojatno smanjenom doprinosu financijskog sektora ukupnom BDP-u, što bi, ako država ne uvede nove mjere, moglo oduzeti nekoliko desetaka baznih bodova od ekonomskog rasta u trećem kvartalu.

Zaključak

Kineske mjere za ograničavanje pada cijena dionica su uspjele. Kina bi u ovom slučaju trebala naučiti dvije ključne stvari.

Prvo, da iiznimno snažan rast margin financiranja doprinosi stvaranju balona. Država se tome treba ozbiljno posvetiti prije nego što se situacija otme kontroli.

Druga stvar je vezana uz preveliku ovisnost tržišta dionica o individualnim investitorima. U tom smislu bitno je promovirati institucionalne investitore kako bi se omogućilo kućanstvima da svoja ulaganja povjere posrednicima koji su manje osjetljivi na tržišne balone. (Izvor: Banka.hr)