Bankarski sektor u BiH pokazao je veliku zrelost i u vrijeme najveće krize. Kada je došlo do velikog povlačenja depozita, banke su odgovorile na sve zahtjeve klijenata. Međutim, zbog nedostatka finansijskih sredstava na svjetskom tržištu, okrenule su se domaćim izvorima koji su prilično ograničeni. Zato je došlo do povećanja kamatnih stopa, koje se već sada blago smanjuju.
Takođe, ni likvidnost banaka nijednog trenutka nije bila upitna. Zadatak CBBiH je bio da drži bankarski sektor likvidnim i stopa obavezne rezerve je mijenjana tri puta. Ovih dana imamo rekordan iznos sredstava iznad obavezne rezerve. Banke, drže 1,6 milijardi KM više nego što je potrebno, što govori u prilog njihovoj likvidnosti, ali ni to nije dobro. Iako je riječ uglavnom o kratkoročnim sredstvima, mislim da je bolje da budu plasirana privredi i građanima, kaže guverner Centralne banke BiH (CBBiH), Kemal Kozarić.
– Finansijski izvještaji bankarskog sekora BiH, na kraju prvog polugodišta ove godine pokazuju smanjenu kreditnu aktivnost, ali i trend rasta ukupnih depozita u komercijalnim bankama. To se posebno odnosi na oročene i štedne depozite stanovništva. Prema statističkim podacima, ukupni depoziti na kraju jula ove godine iznosili su 12 milijardi KM i za oko 132 miliona KM veći su u odnosu na kraj prošle godine. Svi ovi pokazatelji su lošiji u odnosu na isti period prošle godine, kada smo do oktobra imali i snažnu kreditnu aktivnost i kontinuiran rast depozita.
Da li kreditna zaduženost prati procjene CBBiH?
KOZARIĆ: Ukupna zaduženost, na kraju jula ove godine iznosi 14,40 milijardi KM, dok je ukupna zaduženost na kraju prošle godine iznosila 14,54 milijarde KM. Krediti građanima iznose 6,49 milijardi KM, a privredi 6,65 milijardi KM. Smatra se da su građani kreditno zasićeni i da nisu u poziciji da se dalje kreditno zadužuju, imajući u vidu da je u vrijeme krize došlo do smanjenja plata, te da je i mnogo ljudi ostalo bez posla. Uprkos tome što je CBBiH intervenisala tri puta, oslobađanjem sredstava iz obaveznih rezervi, bankarski sektor je ostao suzdržan u kreditnim aktivnostima. Očigledno da komercijalne banke još ne smatraju da je došlo vrijeme za jače investiranje, iako ih mi pokušavamo ohrabriti u tome. Smatram da je izuzetno važno to što je šest banaka majki, koje posluju u BiH, postiglo dogovor da ostanu na nivou kapitalizacije od 31. decembra 2008. godine i da nastave s kreditnim aktivnostima. Ovih dana još tri banke su to učinile.
Da li smatrate da banke plasmanom kredita podržavaju domaću privredu i u tom smislu kako komentarišete najave Vlade RS da će povući depozite iz banaka koje ne budu odgovorile potrebama domaćih privrednika?
KOZARIĆ: Mišljenja sam da banke trebaju privredi i obratno. Već sam rekao da su banke smanjile kreditnu aktivnost, jer teže dolaze do sredstava u inostranstvu, te su zbog toga više okrenute domaćim sredstvima, odnosno depozitima, koja su skuplja. Generalno, u posljednje vrijeme zabilježen je trend rasta depozita, prije svega oročenih i štednih depozita stanovništva, ali je došlo do pada depozita privatnih preduzeća. Iz tih sredstava i iz sredstava povrata vrše se novi plasmani, što znači da i od kretanja bankarskih depozita zavisi kreditna aktivnost komercijalnih banaka. Mi svakako podstičemo banke da više investiraju u privredu, ali problem kreditiranja od strane banaka je prisutan svuda u svijetu i BiH ni po tome nije izuzetak.
I dalje se mogu čuti komentari da su kamatne stope u BiH veće nego u drugim zemljama. Da li su pojedine banke imale realne razloge za povećanja kamatnih stopa?
KOZARIĆ: Prije svega, prosječne kamatne stope u BiH i dalje su manje u odnosu na prosječne kamatne stope regiona, pa čak i nekih zemalja Evrope i netačna je formulacija da su kamatne stope u BiH najveće, ali se ta formulacija često koristi i ljudi je prihvataju kao tačnu, naročito u uslovima krize. Ako su kamatne stope i veće nego u zemljama EU, to je opravdano, jer BiH nije članica EU, pa ni kamatne stope ne mogu biti na nivou EU. Razlog tome jeste to da banke iz BiH pod drugačijim uslovima dolaze do sredstava na inostranom tržištu u odnosu na banke zemalja članica EU. Formiranje kamatnih stopa je slobodno i CBBiH nema nikakvog uticaja na to. Vrijeme velikih profita banaka jeste iza nas i banke, takođe, treba da se prilagode postojećoj situaciji. U posljednje vrijeme zabilježeno je smanjenje kamatnih stopa, neznatno, ali ipak smanjenje.
Presude bankama
Ne želim komentarisati sudske presude bankama koje su podigle kamatne stope, ali mislim da se rješenje moglo naći prije suda i da bi to bilo bolje za sve. I u susjednim zemljama je došlo do rasta kamatnih stopa, jedino je u BiH došlo do sudskih postupaka. Mislim da to nije dobra poruka drugim investitorima, jer i banke su investitori, a mislim da ih ne posmatramo tako.
