BANJALUKA – Neverovatnih 305 miliona KM kredita plasiranih u 412 preduzeća iz Fonda za razvoj i zapošljavanje IRB RS u tri godine iznedrilo je svega 3.158 novih radnih mesta.

Osim tog podatka, u IRB RS ne znaju tačne efekte plasiranih kredita preduzetnicima, preduzećima i za poljoprivredu. Napominju da je broj novozaposlenih radnika verovatno veći, jer je njih 3.158 na ukupnom nivou bio uslov preduzećima za dobijanje kredita. Ipak, u IRB nemaju ni informaciju o stvarnom stanju novootvorenih radnih mesta.

Iako je po zakonu cilj osnivanja Fonda podrška povećanju zaposlenosti i izvozno orijentisanoj proizvodnji, IRB ne raspolaže podacima da li je u tih 412 preduzeća korisnicima kredita povećana proizvodnja, izvoz, dobit, koliko je njihovo učešće u DBP pre i posle odobrenih kredita.

Zbog nedostatka informacija nisu poznati ni efekti plasiranih kredita u preduzećima kojima su odobreni maksimalni iznosi. Po pet miliona maraka dobilo je 15 firmi ili ukupno 75 miliona maraka. To znači da je samo tri odsto preduzeća dobilo čak 25 odsto novca od ukupno plasiranih kredita. Reč je uglavnom o preduzećima iz javnog sektora i nekim privatnim kompanijama koje su ovim novcem – krpili stare dugove.

Čak se i privrednici slažu da je malo ljudi zaposleno u firmama koje su dobile kredite iz Fonda za razvoj za zapošljavanje. Oni su izračunali da je svaka firma u proseku dobila oko 740.300 maraka i da je prosečno u jednom preduzeću za tri godine zaposleno 7,6 radnika. To praktično znači da je država sa 100.000 KM platila otvaranje jednog radnog mesta! Privrednici poručuju da su očekivali efektivnije rezultate od plasiranih kredita iz Fonda za razvoj i zapošljavanje.

Predsednik Unije udruženja poslodavaca RS Ranko Milić ističe da zaposleni u IRB RS treba detaljno da analiziraju efekte plasiranih kredita preduzećima. “Moramo znati šta su tačno uradila preduzeća sa povoljnim kreditima. Samo tako možemo znati efekte koji mogu pomoći da se ubuduće krediti više ne daju neracionalno, nego samo prosperitetnim projektima i privrednim delatnostima”, napominje Milić.

Predsednica Saveza sindikata RS Ranka Mišić upozorava da je nesrazmeran broj odobrenih kredita, firmi korisnika i broj novih radnika. „U Sindikatu smo pažljivo pročitali izveštaj o poslovanju IRB za 2009. godinu i nismo mogli da nađemo informaciju o konkretnim efektima. Uglavnom su navedeni uopšteni podaci“, navodi ona.

Stav Sindikata RS je da moraju biti urađene precizne analize o odobrenom novcu iz sredstava IRB jer se samo tako mogu znati pravi efekti. „Kredite koje plasira IRB nije novac koji je ostavio nečiji tata, nego je to novac od privatizacije. To je novac svih nas“, dodaje Mišićeva.

Uslovi kreditiranja

Namena kredita za preduzetnike, preduzeća i poljoprivredu iz Fonda za razvoj i zapošljavanje jeste nabavka osnovnih i obrtnih sredstava i refinansiranje postojećih zaduženja. Minimalan iznos kredita je 5.000, a maksimalan pet miliona maraka, rok otplate je od godinu dana do 15 godina, grejs period je od jedne do tri godine, a godišnje kamatne stope su od 4,30 do 5,40 odsto.

Izvor EuroBlic