BANJALUKA – Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske odbacilo je preporuke vinogradara i vinara RS na usvojeni Nacrt zakona o vinu, predlažući isti tekst u formi Prijedloga koji će ako se usvoji uništiti male vinogradare, ocjenili su u Udruženju vinogradara i vinara RS.
U Udruženju optužuju Ministarstvo poljoprivrede da je otvoreno stalo na stranu dvojice najvećih proizvođača vina iz Trebinja, jer samo oni mogu sebi priuštiti predviđeno obavezno zapošljavanje prehrambenih inženjera i zabrana uvoza grožđa. Vinogradari neće da izlaze sa konkretnim imenima koji su to vinari iz Trebinja koje štiti Ministarstvo, ali poznato je da su na tom području najveće vinarije „Vukoje“ i „Anđelić“.
Udruženje vinogradara i vinara se poziva na Zakon o vinu Republike Hrvatske i Zakon o vinu Republike Srbije koje su odlično rješile ovo područje i omogućili malim proizvođačima da se nesmetano razvijaju. Zakon o vinu Republike Hrvatske, članice Evropske unije, ostavlja mogućnost malim proizvođačima da sticanjem licenci izbjegnu zapošljavanje prehrambenih inžinjera i druge stručne radne snage, koja finansijski opterećuje malu proizvodnju.
„Nijedna država ne zabranjuje uvoz grožđa i prozvodnju vina od uvoznog grožđa, već zabranjuje mješanje uvoznog grožđa i vina s domaćim. U skladu s ti navodimo primjer Republike Hrvatske koja dozvoljava uvoz grožđa i proizvodnju vina i izvoz takvog vina u druge zemlje pod uslovom da je jasno naznačena zemlja porijekla, a proizvod ne smije nositi oznaku porijekla iz Republike Hrvatske“, kažu u Udruženju vinara RS.
Problem vezan za lažno označavanje porijekla vina se rješava Pravilnikom o označavanju geografskog porijekla vina i kontrolom istog, a ne zabranama proizvodnje.
„Nakon ovog Prijedloga zakona stiče se utisak da je u ovom trenutku proizvodnja vina u Republici Srpskoj na veoma visokom nivou i da je prisutna hiperprodukcija. Statistički podaci pokazuju drugačije stanje“, kažu vinari.
U Republici Srpskoj vinogradi sa vinskim sortama grožđa zauzimaju oko 350 hektara. To je oko 15% od ukupnih vinograda u BiH. Ukupna proizvodnja vina u Republici Srpskoj se kreće od 0,5 do 1,0 litara po glavi stanovnika. Procjena je da je danas u BiH potrošnja vina oko 6,0 litara po glavi stanovnika, za Republiku Srpsku, potrošnja je oko 10,0 litara. Evropski prosjek je oko 60 litara.
„U zavisnosti od godine, pokrivenost potreba u vinu vlastitom proizvodnjom je od 5 do 10%. Taj podatak nas navodi na sagledavanje mogućnosti da se deficit u proizvodnji vina umanji. U svjetlu novog Zakona o vinu, trebalo bi na odgovarajući način stimulisati domaće kapacitete da povećaju proizvodnju i tako povećaju produktivnost što nam može donijeti sa jedne strane otvaranje novih radnih mjesta, a sa druge strane bolji uvid u kvalitet vina koje se nalazi u prometu u Republici Srpskoj“, smatraju u Udruženju.
Neophodno je da se kvalitet vina poboljšava zasnivanjem vinograda preporučenim sortama grožđa. U preradi grožđa, subjekti koji imaju komercijalnu proizvodnju koja prevazilazi okvire malih, porodičnih vinarija, treba biti permanentno praćena od strane kvalifikovanih enologa. U tom smislu izmjene Zakona trebaju biti stimulativne za sve nivoe i obime proizvodnje.
Kada je u pitanju prisustvo stručnog lica za proizvodnju, možda bi, kažu vinari, primjereno rješenje bilo da se subjekti koji proizvode vino u količini većoj od 50.000 litara na godišnjem nivou, obavežu na zaposlenje enologa u stalni radni odnos. Ostali subjekti u proizvodnji su obavezni da imaju ugovor o nadzoru nad proizvodnjom sa stručnim licem. Ova izmjena bi ostavila male porodične vinarije u proizvodnji.
Pored toga, subjekti koji imaju odgovarajuće kapacitete i u stanju su da prerade više grožđa nego što imaju sopstvene proizvodnje trebaju biti u mogućnosti da uvezu dodatne količine grožđa za preradu. To grožđe mora biti kontrolisano po pitanju količina i kvaliteta.
Udruženje vinogradara i vinara Republike Srpske još jednom poziva Ministarstvo poljoprivrede njihove zahtjeve uvrste u Prijedlog zakona o vinu. (Capital.ba)
