Bosna i Hercegovina mogla bi izgubiti kredit Svjetske banke od 100 miliona evra ako vlasti Federacije BiH pod hitno ne ispune sve uslove, izjavio je Marko Mantovaneli, direktor Kancelarije Svjetske banke u Sarajevu.

– Jasno smo rekli bh. vlastima da nećemo čekati zauvijek. Ako reformski zakoni ne budu usvojeni u januaru ili februaru, mi ćemo konstatovati da nisu ispunjeni uslovi i novac koji je sada rezervisan za BiH prebaciti drugim zemljama – poručio je Mantovaneli.

Bh. vlasti su u Vašingtonu započele pregovore sa Svjetskom bankom u vezi s kreditom, ali Mantovaneli ističe da tehnički pregovori koji se sada vode neće značiti ništa ako ne budu ispunjeni uslovi za realizaciju kredita, odnosno uslovi za nastavak stand-by aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF). 

Jedan od uslova jeste i smanjenje plata u administraciji te, kako ste ranije upozorili, posebno naknada i dodataka. U kojoj su fazi razgovori o zakonu o platama?

– Riječ je o uslovu MMF-a, da budemo jasni. Mi smo pozvani da damo savjete bh. vlastima kako da urade potrebne promjene. Osnovni problem jeste što postoji sistem plata i naknada i to je uobičajeno, ali je problem što su naknade višestruko veće kada ih saberete, a teško ih je kontrolisati. Naknade budu veće od samih plaća. Neka daju veću osnovu za platu, podignu je na solidan nivo i onda ograniče naknade. Ne kažemo – ukinite, jer ih ima svugdje, ali se one u ovom sistemu zloupotrebljavaju. Nije neuobičajeno da naknade pojedincima udvostruče platu. Mora se uvesti više reda. Preporučili smo i da se drukčije rasporede plaće i da se više motiviraju stručnjaci i kompetentne osobe, ali ne povećavanjem ukupnog iznosa za plaće, koji je već sada visok, već samo boljom preraspodjelom novca.

To znači da su čelnici administracije kroz naknade mogli kontrolisati velike svote novca i određivati po svom nahođenju koliko će ko dodatnog novca dobijati?

– Otprilike tako, pa su onda ljudi mogli govoriti da im je plata 2.000 maraka, ali kada na to dodate razne naknade, ona bude znatno viša. Često se dešava da kriteriji prema kojima se one dodjeljuju nisu transparentni.

Istovremeno, u toku su razgovori Vlade FBiH i predstavnika boračke populacije o tri zakona koja su uvjeti i MMF-a i Svjetske banke. Kako sada stvari stoje, čini se da ste svi daleko od dogovora?

– Vlade su usvojile nekoliko zakona, koji u slučaju FBiH uključuju reviziju korisnika boračkih naknada, zatim uvođenje imovinskog cenzusa za određene kategorije i druge mjere. Obje entitetske vlade to su usvojile. To je bio uslov da počnu razgovori o kreditu, ali uslov za prebacivanje novca jeste da ti zakoni budu usvojeni u parlamentima. Sada smo u toj fazi i očito je da vlade sada diskutuju s udruženjima i da sve još nije prošlo kroz parlamente. Mi smo rekli vlastima da smo pripremili ovaj kredit na njihov zahtjev. Ovo je suverena zemlja i neka njen parlament odluči. Vlade, parlamenti i udruženja moraju stvari pokrenuti naprijed.

Boračke organizacije zauzele su jasan stav da neće prihvatiti uvođenje imovinskog cenzusa. Postoji li mogućnost da odustanete od tog zahtjeva?

– Uvođenje imovinskog cenzusa sadržano je u okvirnom zakonu koji je Vlada FBiH već usvojila. To ne znači uvođenje cenzusa za 100 posto korisnika naknada, već za kategorije za koje postoji veća vjerovatnoća da mogu ostvariti veće prihode i koje su sposobne za to. Formula po kojoj će se cenzus izračunati trebala bi biti dogovorena do 2011. godine. Sada se samo uvodi princip. Tu je i Zakon o demobilisanim borcima. Vlada nam je rekla da on istječe u aprilu i dogovorili smo da oni donesu odluku da se on više ne primjenjuje od 1. maja ove godine. Ako Parlament usvoji sve što je potrebno, mi ćemo moći prebaciti kredit.