BEOGRAD – Ministar privrede Srbije Željko Sertić ocenio je da je glavni cilj mera štednje Vlade Srbije da se podrži privatni, realni sektor koji je zagušen mnogim stvarima.

"Glavni cilj je da se omogući da realna privreda počne da radi. Realna privreda je danas zagušena mnogim stvarima, od zakona koji su u nekim stvarima neusaglašeni, problemi sa inspekcijama, problemi sa javnim preduzećima koja su dobila neku vrstu javnih ovlašćenja od države, a koja su neefikasna i ne rade kako treba svoj posao", rekao je Sertić za RTS.

On je ponovio da je javni sektor prevelik u odnosi na privatni – realni sektor i dodao da mere koje se donose neće imati efekat za mesec ili dva meseca, već naredne dve godine.

"Kao što mere koje su donete pre tri, četiri godine danas plaćamo i danas imamo problem, tako će ove mere dati rezultate tek u narednom periodu", rekao je ministar privrede.

Govoreći o uvođenju reda u javna preduzeća, Sertić je ponovio da će ona biti izuzeta iz platnih razreda, ali da će se brzo izaći sa merama za javna preduzeća, kako će poslovati, trošiti novac.

"Dosadašnje subvencije koje su dobijali neće biti na nivou koji su dobijali do sada. Svaki dinar koji dobiju od države će morati da obrazlože kako su potrošili. Neće moći da se desi da neko preduzeće dobije podršku za redovno poslovanje, a da ta sredstva odu u ulaganja u hotele", naglasio je ministar privrede.

Upitan zbog čega su rebalansom budžeta povećane subvencije za javna preduzeća za 13 milijardi dinara, on je rekao da su to obaveze koje moraju da se realizuju i koje nisu dobro planirane budžetom za 2014. godinu, ali da će budžetom za 2015. godinu mnoge stavke biti smanjene.

Govoreći o sudbini 502 preduzeća u restrukturiranju, on je rekao da ima zainteresovanih kupaca, ali da ne može da se garantuje da će svako preduzeće biti prodato.

"U najvećem broju preduzeća će biti birano najmanje loše rešenje. Zbog toga jako je važno da sarađujemo sa sindikatima, sa rukovodstvom. Formirane su radne grupe i već od naredne nedelje kreću sastanci bukvalno za svako preduzeće", rekao je Sertić.

Od neformalnih sastanka zemalja zapadnog Balkana i Evropske komisije očekuje mnoga usaglašavanja na infrastrukturnim projektima koji su važni za Srbiju, ali i region.

"Očekujem obezbeđivanje logističke podrške malih i srednjih preduzeća i njihovo povezivanje u regionu. Lakše obezbeđivanje sredstava za infrastrukturne projekte", zaključio je ministar privrede.

Ministar finansija Dušan Vujović izjavio je da je spreman da razgovara sa prosvetarima, koji štrajkuju zbog smanjenja plata, ali da u to bude uključen i ministar prosvete Srđan Verbić i najavio da će do januara biti uveden novi – pravičniji sistem plata u javnom sektoru.

"Realno je i ono što će sigurno biti urađeno u narednoj godini jeste da novi sistem plata u javnom sektoru uvede novu matricu koja će uzimati u obzir odgovornost i uporedivi nivo plata u javnom sektoru i privatnom sektoru. Sve ove stvari koje izgledaju kao razlog za štrajk (prosvetara) biće otklonjene normalnijim sistemom plata", rekao je Vujović za B92.

Vujović je naglasio da javni sektor ima za 39 odsto veće plata od privatnog sektora, koji je izvor za finsnsiranje budžeta.

Novi sistem plata će biti takav da svi budu plaćeni onako kako bi to tržište odredilo odnosno za one koji imaju rade posao veće složenosti treba da imaju više i obrnuto, rekao je ministar.

Na pitanje zašto njegovo ministarstvo nije dostavilo informacije o broju novozaposlenih u javnom sektoru, pa je poverenik za informacije od javnog značaja Rodoljub Šabić morao da kazni Ministarstvo finansija, Vujović je kazao da nije moguće objavljiti informacije iza kojih neko ne može da stane.

Vujović je naglasio da Ministarstvo finansija objavljuje svakog meseca na sajtu podatke koje ima, a da od ostalih podataka može da objavi samo ono što im neko dostavi od indirektnihi korisnika budžetskih sredstava ili javnih preduzeća.

Prema njegovim rečima, potrebno je da ili da se izmeni Zakon o budžetskom sistemu kojim bi se definisalo ko sve mora da dostavi podatke, jer je sadašnji sistem nepotpun i da može odgovara ako objavi nepotpune podatke.

"Sada je tako da štagod uradim pogrešiću", istakao je ministar finansija.

On smatra i da je neustavno pravo poverenika da bez prava na želbu kažnjava nekog.

Vujović je rekao da Ministarstvo finansija još nije počelo da radi na budžetu za narednu godinu, ali je istakao da će on biti usvojen na vreme, do kraja godine.

"Rokove smo prekoračili, objektivno kasnimo i to je odgovornost koju svi prihvatamo, ali smo spremni i da objasnimo zašto je to tako", rekao je Vujović.

Kasni se jer je, kako kaže, želja vlade je da "zaore dublje" i pripremi budžet koji će bit najvažni deo pregovora sa MMF-om za koje očekuje da će početi početkom novembra.

Vujović tvrdi da će budžet biti gotov pre kraja godine i da će poslanicima u parlamentu biti ostavljeno petnaestak dana, što smatra dovoljnim, da on bude i usvojen.

O prestojećim pregovorima sa MMF-om, oministar je rekao da su suštinski elementi programa već dogovoreni i veruje da će ti pregovori biti uspešno okončani poslednjih dana novembra ili početkom decembra.

Sindikati javnog sektora na nivou Srbije najjoštrije su osudili odluku Vlade o smanjenju plata korisnika javnih sredstava, ocenivši da se tako sav teret krize svaljuje na leđa zaposlenih u javnom sektoru i penzionera i upozorili da će ta privremena mera umanjenja zarada trajati duže od tri godine.

Kako navode, "sindikat nije protiv mera štednje, ali ne selektivno, već jednako za sve".

"Sav teret finansijske i ekonomske krize svaljuje se na leđa zaposlenih u javnom sektoru i penzionera. Istovremeno vrši se rebalans budžeta u kojem se političkim strankama dodatno izdvaja još 650 miliona dinara a drugima se umanjuju ionako niske plate i zarade", navodi se u saopštenju Sindikata zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Srbije, Samostalnog sindikata obrazovanja Srbije, Samostalnog sindikata uprave Srbije, Samostalnog sindikata kulture Srbije, Sindikata zaposlenih u pravosudnim organima Srbije i Sindikata zaposlenih u komunalno-stambenoj delatnosti Srbije.

Sindikati javnog sektora smatraju da bi se mnogo veći efekti postigli kad bi država uvela sivu ekonomiju u legalne tokove, povecahala naplatu poreza i doprinosa, kada bi se smanjila izdvajanja za političke partije, smanjio broj nepotrebnih agencija, i kada bi se prestalo sa nekontrolisanim političkim zapošljavanjem u državnim organima i javnim službama.

"Sindikat nije protiv mera štednje, ali ne selektivno već jednako za sve. Pokrenuti štrajkovi policije i prosvete su samo početak talasa nezadovoljstva i štrajkova zaposlenih u javnom sektoru", navodi se u saopštenju. (Agencije)