BANJALUKA – Na biroima za zapoljšavanje u RS nema zanatlija, jer za to zanimanja nema interesovanja u školama, iako samo zanatstvo može napraviti preokret u ekonomiji, ali je za to potrebna ozbiljna reforma, rekao je direktor Zanatsko-preduzetničke komore RS Jovan Bratić.

"Danas djeca neće da se školuju za zanatlije, jer ih je stramota da to budu. Na biroima nema nezaposlenih zanatlija i prinuđeni smo da zapošljavamo prekvalifikovane i priučene radnike", rekao je Bratić u Banjaluci u pauzi okruglog stola o temi "Značaj zanatstva i obrazovanja u zanatstvu".

        On je naglasio da je zanatstvo u RS nužno rehabilitovati, "u šta se, prije svega treba uključiti Ministarstvo prosvjete i kulture RS, ali i čitava zajednica, mediji, porodica".

        "U Hrvatskoj se povećao broj djece koja se školuju za kuvare, nakon što su počele da se prikazuju emisije koje su djeci približile ovaj zanat. Zašto, na primjer, ne bismo po školama organizovali radionice koje će posjećivati zanatlije, koje ne bi dolazile umazanih ruku, već mercedesima, koje su zaradili baveći se zanatskim ili preduzetničkim djelatnostima", naveo je Bratić.

        Pomoćnik ministra industrije, energetike i razvoja RS Milan Cvijić rekao je da ovaj okruli sto treba da pomogne kod formulisanja prijedloga zakona o zanatsko-preduzetničkoj djelatnosti odnosno da se definiše da li će postojati obavezno članstvo u Zanatsko-preduzetničkoj komori, da li će RS imati podsticajne programe, javna ovlašćenja i majstorske ispite iz Komore, registraciju preduzetnika u smislu da odgovara čitavom svojom imovinom ili samo onom koju je unio u radnju.

        Cvijić je naveo da u RS trenutno ima 28 000 registrovanih zanatsko-preduzetničkih radnji, sa oko 42 000 zaposlenih, koji su u 2009. godini platili oko 16 miliona KM poreza na dobit.

        On je dodao da je prošle godine zatvoreno 5 000 zanatsko-preduzetničkih radnji, a otvoreno 3 500 novih.

        Mirela Lekić iz Hrvatske zanatske komore rekla je da je u toj državi mnogo urađeno na unapređenju ove oblasti, ali da još dosta toga treba uraditi, posebno u obrazovanju.

        "Postoji veliki nesrazmjer između znanja, vještina i kompetencija. Učenici nakon završetka školovanja nemaju znanje konkurentno na savremenom tržištu, zbog čega se naša Komora uključila u proces obrazovanja kroz naukovanje, odnosno stručnu teoriju i praksu u realnom sektoru", rekla je Lekićeva.

        Njen kolega iz Komire Krešimir Jukić govorio je o nužnosti pravnog aspekta u zanatstvu, istakavši njegovu važnost za sistemsko rješavanje mnogih pitanja u toj oblasti.

        Mladen Bašić iz Ministarstva privrede, rada i preduzetništva Hrvatske dodao je da, tokom pripreme pravne regulative, treba voditi računa o mogućnostima koje se otvaraju i osiguravaju odvijanje procesa.

        Okruglom stolu, koji je otvorio ministar industrije, energetike i rudarstva RS Slobodan Puhalac, prisustvuju predstavnici resornih ministarstava RS, Federacije BiH, Hrvatske, zanatsko-preduzetničkih komora, udruženja ekonomista, zavoda za obrazovanje odraslih, Investiciono-razvojne banke, Poreske uprave RS i drugih insitucija i organizacija.