SARAJEVO – Međunarodni monetarni fond dodatno je snizio procjene ekonomskog rasta Bosne i Hercegovine u ovoj godini na 2,8 posto, pokazuje objavljeni redovni jesenji outlook.

U prethodnim prognozama objavljenim u aprilu ove godine ova međunarodna institucija predviđala je u 2019. godini rast od 3,1 posto, a prije godinu dana, u oktobru 2018. rast od 3,5 posto.
Međunarodni monetarni fond tako se pokazao pesimističnijim u odnosu na Svjetsku banku koja je prije nekolliko dana izašla sa prognozom rasta za 2019. godinu od 3,1 posto.

MMF je oštro spustio prognoze rasta BiH i za 2020. godinu na 2,6 posto, sa 3,2 posto koliko je prognozirao u aprilu, a za 2024. godinu predviđa rast od 3,0 posto (prethodna prognoza 3,5 posto).

MMF u najnovijim projekcijama predviđa stabilnu inflaciju u BiH koja će se zadržati na nivou od 1,1% u 2019. godini s tim da će na kraju 2019. iznositi 1,2%. Projekcije su da bi u narednoj godini inflacija mogla ubrzati na 1,4%, a na kraju te godine iznositi također 1,4%.

Deficit tekućeg računa BiH u ovoj godini, prema MMF-u, iznosit će -4,8%, nakon prošlogodišnjih –4.1%. U 2020. projekcije su -4,9%, a u 2024. godini ponovo se previđa povratak na – 4,8 posto.

Međunarodni monetarni fond snizio je i procjenu rasta svjetske ekonomije u ovoj godini.
MMF predviđa globalni rast od 3,0 posto za 2019., što je najniži nivo od 2008. – 2009. godine i pad od 0,3 postotna boda u odnosu na izglede objavljene u aprilu 2019.

Predviđa se da će rast 2020. iznositi 3,4 posto (revizija za 0,2 postotna boda u odnosu na april), što odražava predviđeno poboljšanje ekonomskih performansi na brojnim tržištima u nastajanju u Latinskoj Americi, na Bliskom Istoku te u Evropi kojia su pod makroekonomskim naprezanjem.

Ipak, s neizvjesnošću oko izgleda za neke od tih zemalja, predviđenih usporavanja u Kini i Sjedinjenim Državama, i značajnih negativnih rizika, mogao bi se ostvariti mnogo podmukliji tempo globalne aktivnosti.

Kako bi se spriječili takvi ishodi, savjetuje MMF, politike bi trebale odlučno ciljati na smanjivanje trgovinskih tenzija, ponovno osnaživanje multilateralne saradnje i pružanje pravovremene potpore ekonomskim aktivnostima tamo gdje je to potrebno. Da bi ojačali otpornost, donositelji politika trebali bi se pozabaviti finansijskim ranjivostima koje u srednjoročnom razdoblju predstavljaju rizik za rast. (Indikator.ba)