ATINA – MMF je saopštio da nije spreman da dodjeli sredstva za evropski spasilački program namijenjen Grčkoj i zatražio je detaljan plan o restrukturiranju grčkog duga.

„Grčka je u situaciji kada joj je potrebna tranša, tako da smo svakako bili voljni da se saglasimo o nekim pitanjima. Međutim, nismo se saglasili u pogledu tačke za koju su nam potrebna adekvatna uvjeravanja o ublažavanju tereta duga Atini prije nego što izađemo pred naš Odbor. Nadam se da ćemo to realizovati“, rekao je jedan neimenovani visoki zvaničnik MMF-a poslije maratonskih pregovora

Kreditori iz Evropske unije insistiraju na tome da MMF dodjeli sredstva za aktuelni, treći program pomoći Grčkoj, ali je Fond svoje učešće u paketu pomoći uslovio zahtjevom za snažnijim akcijama kreditora na planu snižavanja tereta duga Atini, kako bi ta zemlja bila u stanju da oporavi javne finansije i podstakne rast privrede.

„Bez olakšavanja tereta duga za više milijardi dolara, dug Atine će samo rasti, dok će njena ekonomija padati“, navodi se u analizi MMF-a o održivosti grčkih finansija u narednih 40 godina.

Ministri finansija evrozone postigli su sinoć saglasnost, nakon maratonskih razgovora, o deblokadi paketa pomoći Grčkoj, odobrivši isplatu nove tranše u gotovini u iznosu od 10,3 milijardi evra (12 milijardi dolara).

Sporazum EU-MMF nedovoljan da spase Grčku

Grčka očekuje da će svoju ekonomiju vratiti na pravi kolosek posle najnovijeg dogovora njenih poverilaca EU i MMF-a da joj olakšaju dug, ali kraj tunela je za nju još daleko, te je zato Atina i dalje pod velikim pritiskom, kažu analitičari.

Po izvoru iz Vlade Grčke, piše Frans pres u analizi, centralni bankari iz evrozone i MMF-a "doneli su važne odluke" koje će omogućiti do oktobra injekciju od 3,5 milijardi evra u grčku privredu, i garanciju, "za duže vreme, finansiranje privrede pod veoma povoljnim uslovima".

Posle skoro 11 sati sastanka Evrogrupe u Briselu, grčki ministar finansija Euklid Cakalotos je kao "važan trenutak za Grčku posle dugo vremena" posebno pozdravio nameru da se premoste razlike izmedju MMF-a i Berlina o terapiji prepisanoj Grčkoj.

Sastanak je rezultirao zelenim svetlom da se oslobodi isplata nove tranše kredite Grčkoj – prve, do juna, od 7,5 milijardi evra, i druge, u septembru, od 2,8 milijardi evra, uz sporazum o "progresivnim merama" za olakšavanje duga Atine.

To će, po grčkoj levičarskoj vladi, oživeti ekonomiju i omogućiti joj da ukroti galopirajući državni dug od skoro 180 odsto BDP-a. Atina se nada povratku na finansijsko tržište 2017. godine.

Jedini problem je, otkriva analiza Siti banke, to što se "svaka odluka o dugu zapravo odlaže za 2018. godinu najranije", odnosno za doba posle teorijskog isteka programa finansijske pomoći čije je prvobitno trajanje bar šest godina, čime se ostavlja "velika neizvesnost" u pogledu "održivosti duga".

Pod pritiskom iz Berlin, koji nije za to da se olakša teret Atini i koji na domaćem planu neće da preuzme bilo kakve obaveze pre nemačkih parlamentarnih izbora 2017. godine, "to pitanje zapravo je poslato u budućnost", prokomentarisao je danas jedan evropski izvor.

Bilo je to veoma teško za MMF, pristalicu hitnog olakšanja duga i veoma kritičnog prema merama štednje koje su, kako smatra Fond, recesivne, a nametnule su ih samo zemlja evrozone, a ne MMF, otkrio je taj izvor.

Premijer Aleksis Cipras je "kupio vreme" i zapravo osvojio neku dobit "koja će možda omogućiti blagi rast BDP-a", smatra Kostas Melas, profesor Medjunarodnih finansija sa Univerziteta Pandion u Atini.

Medju dostignućima Melas navodi ponovno otvaranje finansijske "slavine" ECB-a koje se očekuje početkom juna, i što će koristiti grčkim bankama.

Ali, iako je bankarski sektor jasno dobitnik posle sastanka Evrogrupe, aranžman zaključen u Briselu je, kako smatra Meas, "daleko od toga da je uspeh". Taj aranžman "potvrdjuje da poverioci još ne veruju Grčkoj" i ne nudi garancije za izlazak iz krize, dodao je on.

"Vlada treba da uloži veliki napor da bi se suprotstavila tim recesionim i nepogodnim merama" koje su po volji donatora, ocenio je profesor. Te mere vode u nove socijalne nemire, uz smanjenje i najnižih primanja sve do granice siromaštva, i uz dve bolne reforme – penzija i poreza, a uz povećanjea indirektnog oporezivanja.

Vlada koja je trijumfalno došla na vlast u januaru 2015. s obećanjem da će prekinuti mere štednje i evro-starateljstvo, sada se obavezala i da ubrza privatizaciju i da uspostavi mehanizam automatske korekcije budžeta da bi se osiguralo da Grčka postigne cilj smanjenja primarnog deficita na 3,5 odsto BDP 2018. godine.

Da li će Grci uspeti da sprovedu program, "može li se sumnjati u sve to, jer im je privreda i dalje u dubokoj recesiji?", pita Heus Kastiljo, analitičar banke Natiksis (Natixis).

"Možda se može smanjiti rizik od izbijanja dužničke krize tokom leta. Ali, s previše nejasnim obavezama poveriaca da će ublažiti teret duga, i sa i dalje nerealnim budžetskim ciljevima, kriza je daleko od kraja", ocenio je Džonatan Loins iz kuće za analize "Capital Economics". (Agencije/Slobodna Evropa)