LONDON –  Na svjetskim se berzama prošle sedmice trgovalo oprezno jer ulagači nisu željeli znatnije mijenjati pozicije uoči nekoliko političkih događaja koji su mogli znatno uticati na smjer tržišta.

Na Wall Streetu je prošle sedmice Dow Jones ojačao 0,3 odsto, na 21.271 bod, dok je S&P 500 oslabio 0,3 odsto, na 2.431 bod, a Nasdaq indeks 1,6 odsto, na 6.207 bodova.

Cijele sedmice trgovalo se oprezno jer ulagači nisu željeli riskirati uoči vanrednih izbora u Britaniji.

Iako je Konzervativna stranka premijerke Therese May izgubila većinu u parlamentu, cijene akcija u petak nisu pale. U Britaniji su, naprotiv, znatno porasle jer je oštro pao kurs funte, što pogoduje velikim britanskim izvoznicima.

“Čini se da su, s obzirom da ionako predstoje pregovori o izlasku Britanije iz Evropske unije, na tržištima ugrađena očekivanja o političkoj nesigurnosti u toj zemlji u dužem periodu. Riječju, politička nesigurnost nije ništa novo”, objašnjava Paras Anand, direktor u kompaniji Fidelity International.

Ulagači su bili ooprezni i zbog svjedočenja bivšeg direktora FBI-a Jamesa Comeya u Senatu o navodnoj vezi Rusije i izborne kampanje predsjednika SAD-a Donalda Trumpa.

Comey je optužio Trumpa da mu je dao otkaz kako bi potkopao istragu o mogućem udruživanju njegove kampanje i Rusije tokom predsjedničkih izbora prošle godine.

Comey je rekao da Trump nije bio pod istragom, nego je predsjednik od njega zatražio samo da zaustavi dio istrage vezan za bivšeg savjetnika za nacionalnu bezbjednost Michaela Flynna.

No, Comey nije htio reći smatra li da je predsjednik namjeravao prekršiti zakon, dok Trumpovi kritičari tvrde da je bilo kakav pokušaj da spriječi istragu FBI-a upravo to.

Taj bi prekršaj mogao voditi do njegovog opoziva u Kongresu, ali republikanci koji kontrolišu Senat i Predstavnički dom pokazuju malo volje da učine taj potez.

Ništa što je Comey u Senatu kazao nije odstupalo od prijašnjih medijskih napisa, pa njegove svjedočenje u Senatu nije izazvalo znatnije reakcije na tržištu.

I dok dio analitičara smatra da je s ovime riješen jedan problem koji je sedmicama predstavljao rizik za tržišta, drugi upozoravaju na negativan uticaj Comeyevog svjedočenja na Trumpove planove.

“Na istom smo mjestu na kojemu smo bili prije. Trumpovoj vladi biće sada puno teže sastaviti paket fiskalnih poticaja. Vjerojatno će prijedlozi o smanjenju poreza i povećanju ulaganja u infrastrukturu biti manje izdašni nego što su ulagači očekivali. A ti bi poticaji mogli biti donijeti u 2018., a možda tek u 2019. godini”, kaže John Canavan, strateg u kompaniji Stone & McCarthy Research Associates.

Sada se fokus ulagača, kažu analitičari, okreće prema sjednici čelnika američke centralne bankenaredne sedmice. Očekuje se povećanje kamata za 0,25 postotnih bodova, ali taj je potez, smatraju analitičari, već ugrađen u tržišta.

“Tržišta vjerojatno očekuju povećanje kamata Feda, ali povlačenje monetarnih poticaja biće postspeno”, kaže John Praveen, direktor u kompaniji Prudential International Investments Advisers.

I na evropskim su berzama cijene akcija prošle sedmice pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,3 odsto, na 7.527 bodova, dok je frankfurtski DAX pao  0,1 odsto, na 12.815 bodova, a pariški CAC 0,8 odsto, na 5.299 bodova.

Na Tokijskoj je berzi,  Nikkei indeks prošle sedmice pao 0,8 odsto, na 20.013 bodova. (Agencije)