BANJALUKA – Javni sektor RS će povući svoje depozite iz poslovnih banaka koje su smanjile kreditne plasmane privredi i novac usmjeriti u one koje podržavaju privredne aktivnosti, najavio je juče Milorad Dodik, premijer RS.

Dodik je kritikovao bankarski sektor navodeći da nedovoljno prati privredu zbog čega je, ističe, došlo do pada poslovnih aktivnosti. Istakao je da su neke banke iz RS sa sjedištem u inostranstvu plasmane u privredu ograničile na milion evra, "što za mnoga preduzeća nije rješenje".

"Ako banke nisu spremne na saradnju, mi ćemo povući depozite, a oni nisu mali i do sada su i održavali banke", istakao je Dodik.

Za iduću godinu najavio je redefinisanje depozita javnog sektora RS, odnosno Vlade, javnih preduzeća, fondova i lokalnih zajednica, i njihovo usmjeravanje samo u banke koje daju odgovarajuće kredite privredi.

"To će biti zaključak Vlade u narednom periodu i u naredna dva-tri mjeseca radićemo na preusmjeravanju tih depozita", najavio je Dodik navodeći da će kod svake banke biti analizirano stanje depozita javnog sektora.

Predstavnici privrednika pozdravili su tu inicijativu ističući da su banke u proteklih godinu dana često pod neopravdanim izgovorom svjetske finansijske krize, smanjile dotoke preduzećima povećavajući kamate, ali i druge uslove za podizanje kredita.

"Privrednici su nam predočavali da banke komplikuju procedure, pogotovo da koče rješavanje kreditnih zahtjeva iz plasmana Investiciono-razvojne banke (IRB) RS, nudeći da po bržoj proceduri uzmu kredite iz njihovih linija po nepovoljnijim uslovima", kaže Dragica Ristić, izvršni direktor Privredne komore RS.

Marko Pavić, načelnik opštine Prijedor, takođe, je rekao da mnoge banke ucjenjuju preduzeća pri podizanju kredita IRB-a ističući da se tome mora stati ukraj.

U banjalučkoj Novoj banci tvrde da oni nisu sprovodili restruktivnu kreditnu politiku prema privredi, već da su, naprotiv, povećali plasmane firmama, dok su smanjenja bila kod stambenih i potrošačkih kredita građanima.

"Ove godine smo napravili značajan iskorak u pogledu kreditiranja preko linija IRB-a s prosječnom kamatom od 5,4 odsto i dodatnim beneficijama za izvoznike i nerazvijene opštine. Ispratili smo sve projekte koji su imali smisla u skladu s kreditnom sposobnošću i procjenom rizika klijenta", kazao je Milan Radović, zamjenik direktora Nove banke.

Goran Račić, privrednik i predsjednik Skupštine Udruženja ekonomista RS – SWOT, tvrdi da su plasmane preduzećima uglavnom smanjile banke s austrijskim kapitalom.

"Brojni privrednici se žale da su im banke počele dizati kamate na kredite, te da nisu htjele izaći u susret kako bi im olakšali otplatu kredita u uslovima ekonomske krize. To se više ne može trpiti i iz takvih banaka je potrebno ne samo povući depozite, već tražiti od Centralne banke BiH da im vrate ranije stope obaveznih rezervi, koje su snižene kako bi ih motivisali za izdašnije kreditiranje", naglašava Račić.

Milijarda KM u 11 banaka

Javna sredstva RS u ukupnom iznosu od oko milijardu maraka raspoređana su u 10 banaka sa sjedištem u RS i jednu čija je centrala u FBiH, podaci su iz izvještaja Vlade RS za 2008. godinu.

Najveći dio novca na kraju prošle godine nalazio se na računima banjalučke Hypo Alpe Adria banke 255,6 miliona KM (23,7 odsto), zatim, Nove banke 229,2 miliona KM (21,2 odsto), te NLB Razvojne banke 219,5 miliona KM (20,3 odsto). U Volksbanci Banjaluka se nalazilo 111,5 miliona KM, UniCredit banci Banjaluka 95,4 miliona KM, Balkan Investment banci 53,6 miliona, Bobar banci 47,8 miliona KM, Komercijalnoj banci Banjaluka 33,2 miliona KM, Pavlović International banci 21,2 miliona, IEFK banci 10,6 miliona KM, te UniCredit banci Mostar 2,5 miliona KM.

Izvor Nezavisne novine