​BANJALUKA – Povrtarska proizvodnja u Republici Srpskoj ove sezone, prema procjenama Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, mogla bi biti oko 446.108 tona.

Ukupna vrijednost proizvodnje procijenjena je na 194 miliona KM.

U Ministarstvu navode da će se površine pod povrćem kretati u okvirima višegodišnjeg prosjeka sa tendencijom smanjenja površina na otvorenom, a povećanja zasađenih površina u zatvorenom prostoru.

“Prema našoj procjeni povrće u intenzivnoj proizvodnji biće zasađeno na oko 17.668 hektara”, rekli su u Ministarstvu poljoprivrede.

Očekuje se najveći rod krompira, jer su najveće površine zasijane ovom povrtarskom kulturom, oko 9.615 hektara, sa očekivanim prinosom oko 24,5 tona po hektaru, dodali su iz ovog ministarstva.

Nakon krompira, očekuje se i veći urod paprike, 1.443 hektara sa prinosom od 33 tone po hektaru, kupusa 1.328 hektara sa prinosom od 30 tona po hektaru, najmanje površina će biti pod cveklom, 131 hektar, i pod mrkvom 455 hektara, sa očekivanim prihodom od 24 tone po hektaru.

Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara RS, kaže da se zbog loših vremenskih prilika može očekivati šteta na povrtarskim kulturama.

“Mnogo krompira je zasađeno, ali ga je mnogo i propalo, a ovo će sigurno uticati na to da cijena krompira raste”, rekao je Mastalo.

Dodaje da se tragovi nepovoljnog vremena na povrću mogu vidjeti tek sada, kada je zatoplilo.

“Povrtarske kulture sada zriju na silu, što kvari rod. Veliki broj povrtarskih kultura je već propao, kao što su lubenice i dinje, a isto se dešava i sa krompirom”, navodi Mastalo.

Mastalo objašnjava da je razlog to što povrtari kod nas nemaju sredstava da više puta štite povrće od loših vremenskih uslova.

“Ko je mogao zaštiti biljke četiri puta, taj ih je i spasio, ali većina povrtara je štitila povrće jednom ili svega dva puta, što nije bilo dovoljno”, objasnio je Mastalo.

U Ministarstvu privrede kažu da će planirana sredstva za podsticaj razvoja poljoprivrede i sela u 2018. godinu, za proizvodnju i prodaju povrća, iznositi 1.800.000 KM, što je značajno povećanje u odnosu na prošlu godinu.

Dodaju da će pored ovog podsticaja Ministarstvo pružiti podršku kapitalnim investicijama, kao što su izgradnja plastenika, izgradnja sistema za navodnjavanje, nabavka poljoprivredne mehanizacije, te podrška analizi kontrole plodnosti poljoprivrednog zemljišta. (Nezavisne novine)