Osnivač Amazona, Džef Bezos, sjedi na vrhu jedne od najuspješnijih kompanija našeg vremena, a da ne spominjemo lično bogatstvo od oko 150 milijardi dolara.

Mislim da se svi možemo složiti da je Bezos po bilo kojoj smislenoj definiciji prilično pametan. Takođe je očigledno da ima talent da sebe okruži drugim pametnim ljudima koji mu mogu pomoći da njegova vizija postane stvarnost.

Kako ih pronalazi?
Pametni ljudi zapravo mnogo griješe.

Kada želimo da shvatimo da li je neko pametan, većina nas pita da li je ta osoba često u pravu. Da li pronalazi prave odgovore kad se suoči s teškim problemima? Ispostavi li se da su njena predviđanja tačna?

Ali Bezosova kontraintuitivna strategija nije samo da sagleda koliko su ljudi u pravu. Umjesto toga, on traži i ljude koji mogu da priznaju da nisu u pravu i koji često mijenjaju svoje mišljenje.

Bezos je primjetio da „najpametniji ljudi stalno preispituju svoje razumijevanje nečega, preispituju problem za koji su mislili da su ga već riješili. Otvoreni su za nova gledišta, nove informacije, nove ideje, kontradikcije i izazove sopstvenom načinu razmišljanja“.

Konzistentnost je precijenjena
Ta spremnost za razmatranjem novih informacija ide ruku pod ruku sa spremnošću da priznate da je vaš stari način razmišljanja bio pogrešan. Drugim riječima, da biste bili veoma pametni morate mnogo da promijenite svoje mišljenje.

Bezos ne smatra da je konzistentnost misli naročito pozitivna osobina, već da je sasvim normalno da već sutra imate ideju koja je u suprotnosti sa vašom idejom danas.

Dakle, sljedeći put kada pokušate da utvrdite da li je neko zaista pametan ili jednostavno blefira, ne pitajte da li je uvijek u pravu. Umjesto toga, pitajte kada su posljednji put promijenili mišljenje ili priznali da nisu u pravu. (BIZLife)