SARAJEVO – Prijetnju za budući ekonomski rast BiH predstavlja nedostatak znanja i vještina koje traže ključne izvozno orijentisane industrije i industrije koje su konkurencija uvozu u BiH, zbog čega ovaj problem treba da bude riješen, pokazala su istraživanja koja je provela Svjetska banka.

U izvještaju ove međunarodne finansijske institucije o ograničenosti vještina u BiH, navodi se da dokazi sa nivoa preduzeća potvrđuju da nedostatak kvalifikovanih radnika postaje ozbiljna prepreka za rast izvoznih preduzeća u BiH.

Šef Svjetske banke u BiH Marko Mantovaneli rekao je da prve slabosti BiH koje su se pokazale u vrijeme globalne finansijske krize, predstavljaju poteškoće u ostvarivanju ušteda na domaćem nivou, što bi pružalo datu podršku za rast i razvoj.

“Priliv kapitala izvana zamaskirao je ovu slabost u prethodnim godinama”, istakao je Mantovaneli i dodao da je druga slabost vezana za mreže socijalne bezbjednosti, za pružanje zaštite najslabijima, dok je treća slabost stanovište konkurentnosti.

Šef Svjetske banke u BiH rekao je, uoči održavanja okruglog stola o temi “Da li ograničenost vještina ograničava rast u BiH”, da je naglasak na otvaranju novih radnih mjesta, ali se puno više pažnje mora posvetiti i stvaranju vještina za ta nova radna mjesta.

Prema njegovim riječima, ova studija Svjetske banke pokazala da su firme u BiH spremne da zapošljavaju, ali da ne postoje profili koji su im potrebni, posebno u oblasti mehanike, inžinjerstva, na svim nivoima, od zanatlije do visokoobrazovanih lica.

“Okruženje i ambijent u kome djeluje BiH mijenja se vrlo brzo, zato je veoma značajno obratiti pažnju na vještine i to postaje od ključnog značaja”, rekao je Mantovaneli i dodao da će BiH, ako se ništa ne učini, “propustiti voz” i naći se u vrlo teškoj situaciji nakon završetka krize.

Direktor Ekonomskog instituta Sarajevo Ante Domazet rekao je da su u privredi BiH ima radnih mjesta, ali da nema potrebne radne snage da bi bila zadovoljena tražnja na tržištu rada, dodajući da izvozna industrija gubi na konkurentnosti i da iz tog razloga industrija BiH na domaćem tržištu “gubi utakmicu” sa stranim firmama.

Domazet je rekao da zbog nedostatka znanja u BiH nema ni dohotka, javni prihodi se ostvaruju na nižem nivou i zato građani BiH teže žive.

Prema njegovim riječima, studija koju je sačinila Svjetska banka, a koja se odnosi na temu ovog okruglog stola, pokazuje koliko su složeni fenomeni tržišta rada i ima dvije funkcije – ekonomsku, jer obezbjeđuje važnost faktora za proizvodnju, te socijanu dimenziju, jer obezbjeđuje socijalnu održivost i životni standard zaposlenih i njihovih porodica.

“Ova studija pokazuje koliko je ekonomski sistem u BiH neizgrađen i zapušten, te koliko je visoka cijena propuštenih reformi. Sve ono što je propušteno u proteklom četverogodišnjem periodu, danas se, između ostalog, plaća i nerazvijenom ponudom na tržištu rada koja smanjuje mogućnosti ekonomskog razvoja”, naglasio je Domazet.

On je podsjetio da je BiH od početka ekonomske krize izgubila 40 000 radnih mjesta i dodao da su najvažnije sposobnosti koje vlade, privatni i javni komparativni sektori i pojedinci danas treba da razvijaju – stvaranje novih radnih mjesta, odnosno potrebnih profila, radne snage sa vještinama i znanjima koja će osigurati regionalni nivo konkurentnosti.

Prema njegovim riječima, sve politike u BiH – makroekonomske, unapređenje poslovnog ambijenta, reforma u javnom sektoru, borba protiv korupcije, evropske integracije, sve one imaju smisla, ako obezbijeđuju nova radna mjesta, odnosno povećavaju stopu zaposlenosti.

Na današnjem okruglom stolu o temi “Da li ograničenost vještina ograničava rast u BiH”, koji su organizovali Svjetska banka u BiH i Ekonomski institut Sarajevo, učestvuju predstavnici vlada i političkih stranaka, članovi parlamenta, akademski krugovi, privatni sektor i civilna društva.

Izvor Agencije