Najviše propusta i prošle godine su pravile institucije s najvećim budžetima i najviše zaposlenih, kaže Dževad Nekić, zamjenik generalnog revizora Ureda za reviziju institucija BiH.

Propuste, ističe, ponavljaju ministarstva vanjskih poslova i ljudskih prava i izbjeglica, te Ministarstvo odbrane. Nekić je za ocjene rada četiri institucije izdvojio svoja mišljenja i negoduje što nisu objavljena na stranici Ureda.

"Zagovaramo transparentnost, a ni sam Ured za reviziju nije transparentan. Očito je stav mnogih u reviziji da ne talasamo i zamjeramo se", tvrdi Nekić.

Od 73 institucije nijedna nije dobila negativno mišljenje. Zbog čega je sedam institucija dobilo mišljenje s rezervom?

NEKIĆ: Glavni propusti su u javnim nabavkama te ugovori o djelu. Ne može Ured za reviziju nekome dati pozitivno mišljenje, imamo takvih slučajeva, a napišemo da procedure nisu u skladu sa zakonom. Kod javnih nabavki je najveći problem značajan udio pregovaračkih postupaka. To je najnetransparentniji vid nabavki, i to pregovarački postupak samo sa jednim ponuđačem. Zakon je propisao u kojim slučajevima je moguć pregovarački postupak: na primjer u slučaju hitnosti. Vidite nabavku pograničnih propusnica. Vijeće ministara 2011. odluči da se oprema za to nabavi pregovaračkim postupkom, a procedura se u IDDEEA realizuje 2013. godine. Gdje je tu hitnost?! Na sceni je institucionalno kršenje zakona. To su dogovarački, a ne pregovarački postupci. Nema odgovornosti bez transparentnosti.

Gdje je tu odgovornost revizora kad za instituciju u kojoj utvrdite sporne nabavke date pozitivno ili mišljenje s rezervom?

NEKIĆ: Treba promijeniti Zakon o reviziji. Treba stvari nazvati pravim imenom. Nije isto ako napišemo da treba poboljšati proceduru javnih nabavki i da te procedure nisu provedene u skladu sa zakonom. I najveće komercijalne firme u svijetu propale su jer su revizori "oblikovali" svoja mišljenja.

Zbog čega ste sa Božanom Trninić, zamjenikom generalnog revizora, imali izdvojeno mišljenje za Ministarstvo odbrane: zašto ste smatrali da je zaslužilo negativnu, a ne ocjenu s rezervom?

NEKIĆ: Ministarstvo u bilansnom stanju nije proknjižilo imovinu vrijednu 72 miliona KM. I lani smo im dali preporuku da to urade, a nisu. Treba li da ih molimo? Ovaj izvještaj nije ni fer, ni istinit, i uticaće na bilans stanja koji se kreira konsolidovano za sve institucije i logično je da konsolidovani izvještaj dobije negativno mišljenje. Očito je stav mnogih u reviziji da ne talasamo. U saopćenju za javnost ni na našoj veb stranici nije objavljeno da sam dao izdvojena mišljenja za četiri institucije. Zagovaramo transparentnost, a ni sam Ured za reviziju nije transparentan. Spreman sam odgovarati zašto smatram da su ove institucije zaslužile drugačije ocjene.

Zašto ste izdvojili mišljenje za IDDEEA?

NEKIĆ: Smatrao sam da IDDEEA nije zaslužila mišljenje s rezervom, nego negativno, zbog ugovora o javnoj nabavci vrijednoj 104 miliona KM. Poziv za pregovarački proces nabavke ličnih karata i vozačkih dozvola poslat je firmi "Milbauer" u Njemačkoj, postupak pregovaranja vođen je s ovom i sa firmom "Milbauer" Banjaluka. Komisija je odlučila da bude izabrana ova grupa ponuđača i taj prijedlog ugovora odobrilo je Pravobranilaštvo BiH. Poslije IDDEEA ugovor zaključi s firmom "Milbauer" Banjaluka, ignorišući ono što je slato Pravobranilaštvu. I zaključe ugovor na 10 godina, a zakon taj rok ne poznaje.

Čime su, prema Vašoj ocjeni, Granična policija i Ured za veterinarstvo zaslužili mišljenje s rezervom, a ne pozitivno?

NEKIĆ: Slabosti sistema javnih nabavki problem su i Granične policije. Revizori su konstatovali da je trebalo da bude obezbijeđena pravedna konkurencija, što se pri nabavci vozila vrijednoj oko 1,2 miliona KM nije desilo. Taj dobavljač je već postao ekskluzivni isporučilac službenih auta. U komisiji za javne nabavke su isključivo prvi saradnici direktora. Ista firma je dobavljač i u 2014. godini. Ako u tenderskoj dokumentaciji definišete kolika je širina auta s otvorenim retrovizorom i zapreminu gepeka, nema aktivne konkurencije.

Kod Ureda za veterinarstvo je sporno zapošljavanje po ugovoru o djelu. Takve iste pojave smo u ministarstvima vanjskih poslova, prometa i komunikacija i ljudskih prava i izbjeglica kvalifikovali mišljenjem s rezervom, a u Uredu nismo iako se ovdje povećao iznos sredstava za ugovore o djelu.

Za ugovore o djelu institucije BiH su prošle godine dale 16,5 miliona KM. Je li to opravdano trošenje budžetskog novca?

NEKIĆ: Krajnji rezultat tih ugovora trebalo bi da bude neko djelo, a mi to nismo pronašli. Apsurdno je da, po sistematizaciji, u nekim institucijama fali 20 ljudi, a istovremeno tu radi 10 ljudi po ugovoru o djelu. Iza toga stoji nepotizam i kronizam (zapošljavanje rođaka i prijatelja). Nepotizam je toliko uzeo maha da su državne institucije postale jedna velika familija. Mnogi revizori svoje najbliže članove familije imaju zaposlene u institucijama. Možda je i to jedan od razloga što nemamo snage da pokrenemo stvari u pravom smjeru. Pa u Komisiji za izbor dobavljača vozačkih dozvola i ličnih karata bio je suprug naše revizorke. (Nezavisne novine)