BANJALUKA – Grinfild investicije, odnosno investicije na “zelenoj livadi” u BiH, opadaju iz godine u godinu zbog destimulativnih mjera, loše zakonske regulative, pogrešnog postavljanja prioriteta i nedostatka podrške dobrim poslovnim investicijama.

Igor Gavran iz Sektora za makroenergetski sistem u Spoljnotrgovinskoj komori BiH smatra da dodatni problem predstavlja činjenica da u strukturi ulaganja u BiH dominantan dio otpada na privatizaciju, odnosno preuzimanje postojećih pravnih lica. Umjesto toga, smatra on, težište bi trebalo da bude upravo na grinfild investicijama, odnosno pokretanju potpuno novog poslovnog subjekta.

Ali, čak i u postojećim grinfild investicijama, smatra Gavran, struktura nije povoljna za privredni napredak BiH.

“Najčešća grinfild ulaganja nažalost nisu proizvodna, iako ima i takvih vrijednih pohvale, nego su to ulaganja u velike trgovačke centre čije djelovanje ima čitav niz negativnih posljedica na domaću privredu”, smatra on.

On navodi da takve grinfild investicije imaju poželjan efekat, utoliko što početni priliv novca pri gradnji takvog centra donosi novac i zapošljava radnike na izgradnji, ali da pozitivni efekti vrlo brzo iščeznu.

“Uobičajena praksa dominacije stranih proizvoda u prodaji takvih centara je uništavanje domaće proizvodnje i domaće trgovačke konkurencije, što generiše mnogo više negativnih efekata od pozitivnih”, smatra on.

Duljko Hasić, ekonomski analitičar, smatra da je jedna od najvećih prepreka za priliv stranih investicija, a posebno grinfild investicija, predugi rokovi i komplikovana procedura za registraciju preduzeća.

“Registracija firme i biznisa u BiH i procedure zaista su previše komplikovane. A osim toga okviri za strane investicije nisu ujednačeni u svim mjestima u BiH, ne postoji harmonizovanost zakonodavne regulative, plata, benificija i poreza. Sve to otežava privlačenje stranih investicija i odvlači ih u druge, uređenije zemlje”, smatra on.

Hasić rješenje vidi u stvaranju klastera i ukrupnjavanju proizvodnje, kao i započinjanju pregovora i dijaloga sa zemljama u regionu s kojima imamo potpisan Sporazum o slobodnoj trgovini, na način da se iznađu rješenja koja bi svima bila na korist.

On je uvjeren da BiH ima svojih komparativnih prednosti, posebno u elektroenergetskom sektoru.

U želji da ukažu vlastima BiH gdje vide probleme u BiH za investiranje, Savjet stranih investitora (SSI) u BiH izdao je Bijelu knjigu za 2009. godinu, u kojoj su navedene prepreke za strana ulaganja. Knjiga je prije nekoliko dana predstavljena u Sarajevu.

Tie Sosnovski, predsjednik Upravnog odbora SSI-ja, kaže da vlasti još nisu uzele u obzir njihove jednostavne preporuke iz ranijih godina, mada kaže da je izvjestan napredak postignut.

“U 2009. godini je za investitore ključni problem politička nestabilnost u zemlji i poreska politika”, smatra on.

Sosnovski je pojasnio da je u Bijeloj knjizi navedeno osam područja u kojima su uočene prepreke za investiranje. To su registracija poslovanja, dobijanje boravišne i radne dozvole, porezi, građevinske dozvole, ostvarivanje prava koja proizlaze iz radnih odnosa, te zakoni o privrednim društvima, izvršnom postupku i likvidaciji kompanija.

Gavran kaže da precizni podaci o ukupnom učešću grinfild ulaganja u ukupno uloženim sredstvima stranih investitora nisu poznata, niti se često mogu čuti.

“Međutim, apsolutno je neosporno da takva ulaganja čine najmanji dio ukupnih, a među njima opet dominiraju neproizvodna, dakle struktura je jako zabrinjavajuća i bez suštinskih promjena u kreiranju povoljnog poslovnog okruženja za ulagače”, navodi on.

Gavran je uvjeren da bez povećanja udjela grinfild investicija u BiH nema dugoročne perspektive ekonomskog i društvenog razvoja.