BANJALUKA – Narodna skupština RS razmatrala je danas po hitnom postupku Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u organima uprave RS kojim se do 31. decembra 2012. produžava rok primjene platnih koeficijenata.

Ministar uprave i lokalne samouprave Lejla Rešić istakla je da je predviđeno umanjenje platnog koeficijenta od 30 do 37 za 25 odsto, koeficijenta od 23 do 27 za 20 odsto, od 17 do 22 za 15 odsto i koeficijenta od četiri do 16 za 10 odsto.

Rešićeva je naglasila da u Prijedlogu budžeta RS za narednu godinu nisu obezbijeđena sredstva za vraćanje platnih koeficijenata utvrđenih Zakonom o platama zaposlenih u organima uprave.

“Zbog kratkog roka od prestanka primjene Zakona o platama zaposlenih u organima uprave, a posebno imajući u vidu da se novi budžet primjenjuje od 1. januara, predloženo je donošenje izmjena tog zakona”, dodala je Rešićeva.

Potpredsjednik Saveza sindikata RS Duško Jandrić istakao je da će dio radnika u organima javne uprave zbog izmjena zakona imati manje plate nego što su ih imali prije stupanja na snagu zakona te da je potrebno zaštiti one sa najnižim platama.

“Na osnovu ovih zakonskih rješenja, najniža plata u organima javne uprave je 155 KM i manja je od najniže utvrđene plate u RS. Takva plata je ispod svakog nivoa i ne može podmiriti osnovne potrebe porodice”, rekao je Jandrić.

Sindikat predlaže da za plate u javnoj upravi i pravosuđu do 700 KM ne bude umanjenja, da za plate od 800 do 1.000 KM umanjenje bude pet odsto, a da se plate veće od 1.000 KM primijene predložena zakonska rješenja.

On je naglasio da se u Republičkoj upravi civilne zaštite plate za operativni sastav radnika, osim rukovodilaca, ne umanjuju.

Narodna skupština razmatrala je i Prijedlog zakona o komunalnim taksama kojim se utvrđuju i uređuju osnovni elementi sistema komunalnih taksi, predmet taksene obaveze, obveznik plaćanja i oslobađanja od plaćanja komunalne takse.

Ministar finansija RS Zoran Tegeltija rekao je da je osnovni razlog za donošenje ovog zakona potreba uređenja oblasti komunalnih taksa, imajući u vidu činjenicu da su ovu oblast zakonski uredile sve zemlje nastale raspadom bivše Jugoslavije, kao i kantoni u Federaciji BiH.

Komunalne takse posebnim aktom utvrđuje grad, odnosno opština ili jedinica lokalne samouprave, a komunalne takse su prihod budžeta jedinica lokalne samouprave, navodi se u obrazloženju ovog Prijedloga zakona.

Skupština je takođe razmatrala Prijedlog zakona o građevinskim proizvodima kojim se uređuju tehničke karakteristike, postupak ocjenjivanja usaglašenosti i dokazivanje upotrebljivosti građevinskih proizvoda kao uslova za njihovo stavljanje na tržište, distribuciju i upotrebu.

Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS Srebrenka Golić rekla je da je cilj donošenja ovog zakona zaštita prava potrošača, zaštita kvaliteta građevinskih proizvoda koji se proizvode ili se koriste u RS iz uvoza, te stvaranje mogućnosti da građevinski proizvodi proizvedeni u RS mogu biti izvezeni na tržište zemalja EU ili zemalja okruženja koje još nisu članice EU.

Pojedini proizvođači građevinskih proizvoda iz RS koji svoje proizvode izvoze van područja BiH moraju skupo plaćati sertifikate za kvalitet proizvoda akreditovanih lica iz država okruženja, koje su svoje propise za ovu oblast već usaglasile sa zakonodavstvom EU i imaju nacionalna tijela za standardizaciju i akreditaciju , navodi se u obrazloženju ovog prijedloga zakona.

Poslanici su razmatrali i Prijedlog zakona o zaštiti potrošača u RS, kojim se na jedinstven i sveobuhvatan način regulišu brojna pitanja koja se odnose na zaštitu potrošača i usklađuje zakonska regulativa iz ove oblasti sa evropskim zakonodavstvom.

Ministar trgovine i turizma RS Gorana Zlatković rekla je da se ovim zakonom pravno obrađuju pitanja kao što su – bezbjednost proizvoda, maloprodaja i prateće obaveze iz garancija, elektronska trgovina i ispravnost prehrambenih proizvoda.

Ona je navela da pravna regulativa kojom se obezbjeđuje zaštita potrošača u RS podrazumijeva djelimičnu usaglašenost sa propisima EU.

Osnovno opredjeljenje ovog zakona bazira se na međunarodnim pravima iz ove oblasti, prije svega Rezoluciji Generalne skupštine UN iz 1975. godine u kojoj su definisana osnovna prava potrošača, te Akcionog plana EU iz 1975.godine kojim je definisana evropska strategija zaštite potrošača – navodi se u obrazloženju ovog prijedloga zakona.

Izvor Agencije