BERLIN – Nobelovac Paul Krugman podržava odluku grčkog premijera Aleksisa Ciprasa da raspiše referendum o mjerama štednje i poručuje Grcima da bi on glasao protiv takvih mjera.

Krugman kritikuje politiku štednje EU i smatra da je ekonomski pogubna.

„Nekoliko kvartala skromnog rasta u zaduženim državama nisu kompenzacija za porazne posljedice petogodišnje masovne nezaposlenosti“, tvrdi on u kolumni za „The New York Times“.

Najveći gubitnici takve politike jesu stranke lijevog centra, smatra nobelovac, i pojašnjava da te partije, prihvatanjem strogih programa štednje i odricanjem od svega za šta se zalažu, pomažu, zapravo, desne stranke.

„Trojka“ /Evropska komisija, Evropska centralna banka i MMF/ je računala da će nova grčka vlada učiniti isto što i njeni prethodnici – ili će Cipras izazvati cijepanje svoje koalicije i ući u novu sa strankama desnog centra, ili će se Sirizina vlada raspasti.

Ali, Cipras je učinio pravu stvar – ako pobijedi na referendumu, grčka vlada će ojačati demokratski legitimitet, koji je još uvijek važan u Evropi.

Takođe, Siriza je bila u nezgodnoj političkoj situaciji, jer su njeni birači bili nezadovoljni sve većim zahtjevima povjerilaca i programima štednje, a, istovremeno, nespremni da napuste evrozonu – procijenjuje Krugman.

On smatra da će na referendumu glasači reći šta im je važnije i dati mandat Ciprasu da učini ono što mora, ako „Trojka“ ne popusti.

Krugman smatra da su države – povjerioci napravile ogromnu grešku time što su dozvolile da do svega ovoga dođe, a sada ne mogu da krive Ciprasa zato što se okreće svojim biračima, a ne njima.

Nobelovac objašnjava da bi i sam na referendumu glasao protiv mjera štednje, ma koliko mogućnost izlaska Grčke iz evrozone plaši svakoga.

Glas „za“, gledano sa političke strane, bio bi duboko zabrinjavajući, smatra Krugman.

Prema njegovoj ocjeni, „Trojka“ je Ciprasu dala ponudu za koju je znala da je on ne može prihvatiti, jer se radi se o ultimatumu, čiji je cilj obaranje grčke vlade.

Stiglic: Napad Evrope na demokratiju Grčke

LONDON – Sve žešće prepirke unutar Evrope bi nekome sa strane mogle djelovati kao neminovna posljedica gorke završnice pregovora između Grčke i njenih kreditora, ocjenjuje ugledni svjetski ekonomista i nobelovac Jozef Stiglic u komentaru za portal „Social Europe“.

„U suštini, evropski lideri konačno počinju da otkrivaju realnu prirodu tekućih pregovora o grčkoj dužničkoj krizi, a otkriće nije nimalo prijatno, jer je očigledno da se daleko više radi o moći i demokratiji, nego o novcu i ekonomiji“, ocjenjuje Stiglic.

Činjenica je da su ekonomske mjere koje su prije pet godina nametnute Grčkoj u okviru programa „trojke“ međunarodnih kreditora (Evropske komisije, Evropske centralne banke i Međunarodnog monetarnog fonda) bile duboke, zbog čega je, kako ocjenjuje ugledni ekonomista, uslijedio pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) Grčke za 25 odsto.

Stiglic navodi i da se ne može sjetiti nijedne recesije koja je izazvana tako namjerno i koja je imala toliko katastrofalne posljedice, budući da je aktuelna stopa nezaposlenosti među omladinom u Grčkoj preko 60 odsto.

„Zapanjujuće je da je “trojka“ odbila da prihvati odgovornost za bilo koju od tih posljedica, ili da prizna svoje loše prognoze i modele, ali još više zapanjuje to što evropski lideri nisu naučili ništa, jer “trojka“ i dalje zahtjeva od Grčke postizanje primarnog budžetskog suficita od 3,5 odsto BDP-a do 2018. godine“, piše ovaj nobelovac.

Kako dodaje, ekonomisti širom svijeta su suficit koji su kreditori zacrtali Atini okarakterisali kao kaznenu mjeru, koja će gotovo sigurno gurnuti Grčku u još dublju krizu.

„Teško je reći grčkom narodu šta da zaokruže na referendumu 5. jula, jer nijedna alternativa – odnosno usvajanje ili odbacivanje uslova “trojke“ – neće biti laka, i obje opcije nose veliki rizik“, poručio je Stiglic.

Prema njegovom mišljenju, zaokruživanje riječi „da“ na referendumu donijelo bi recesiju bez kraja, dok bi zaokruživanje opcije „ne“ otvorilo izvjesnu šansu Grčkoj da, zahvaljujući snažnoj demokratskoj tradiciji, preuzme sudbinu u svoje ruke.

Građani Grčke bi tako, ocijenio je Stiglic, dobili priliku da kreiraju budućnost koja bi, možda ne tako prosperitetna kao u prošlosti, donijela daleko više nade nego beskrupulozno mučenje u sadašnjosti. (The New York Times/Social Europe)