NJUJORK – Ni povećanje kamatnih stopa u SAD ni rastuća inflacija ne zadaju toliku glavobolju investitorima u obveznice, koliko to u ovom trenutku čini politika, piše njujorška agencija “Bloomberg”.

Za više od 30 odsto uglednih investitora, najveća briga je populizam u politici kada je riječ o periodu koji pokriva narednih godinu dana, prema izvještaju američke banke Bank of America Merrill Lynch.

Samo devet odsto investitora je isti razlog navelo u oktobru, uoči iznenađujuće pobjede Donalda Trampa na predsedničkim izborima u SAD.

“Decembarsko istraživanje pokazuje konstantno pominjanje pojma ‘populizam’. Investitori su takođe prilagodili svoje portfolije kako bi se pripremili na svet sa više populizma u 2017. godini”, navode analitičari banke “Meril Linč”.

Trinaest procenata investitora je kao najveću brigu navelo rastuće prinose na obveznice, dok je to kao problem u oktobru navodilo tek 6,0 odsto njih, pokazali su rezultati istraživanja.

Investitori se, kako navodi “Bloomberg”, spremaju i za dodatna iznenađenja u 2017. godini zbog antiestablišment revolucije širom Evrope i približavanja izbora u Francuskoj, Holandiji i Njemačkoj.

Raskid sa navikama može biti težak, pogotovo ako one uključuju zarađivanje novca, a upravo takav čeka investitore od vrednosti u predstojećoj godini.

Posle šest uzastopnih godina rasta prodaje dužničkih papira američkih kompanija koje imaju investicioni rejting, bankari i investitori vide 2017. kao godinu u kojoj će ova pomama konačno početi da jenjava.

Nova godina im već donosi nekoliko prepreka. Kao prvo, kamatne stope u SAD-u su porasle na dvogodišnji maksimum, što poskupljuje zaduživanje.

Drugo, i kanal za finansiranje novih akvizicija je manji nego 2016. godine, u kojoj su zabeleženi takvi mega-poslovi poput Anhojzer-Buš InBev-ove prodaje dela poslovanja za 46 milijardi dolara radi finansiranja preuzimanja SabMilera, ili Dell-ove prodaje obveznica za 20 milijardi dolara kako bi poduprla ponudu za kupovinu EMC korporacije.

Treće, neizvesnost u pogledu potencijalne poreske reforme i najavljeni trgovinski ratovi Trampove administracije takođe mogu odvratiti veći broj emitera obveznica od izdavanja tih hartija.

Uprkos manjoj prodaji novih obveznica za 10 do 20 odsto iduće godine, kako predviđaju neki stratezi, bruto obim prometa će ostati na nivou iznad 1.000 milijardi dolara, na kom se nalazi od 2012.

Kompanije sa investicionim rejtingom prodale su prošle godine obveznice u vrednosti 1.350 milijardi dolara, što je rast od 2,0 procenta u odnosu na rekord iz 2015.

Posle banaka, najplodonosniji izdavaoci obveznica u 2016. bile su farmaceutske kompanije, zahvaljujući obilnom finansiranju akvizicija putem prodaje dužničkih papira u iznosima od više milijardi dolara, prema podacima "Bloomberga".

Američka njujorška agencija u tom kontekstu podseća na emisiju hartija farmaceutske kuće "Abbott Laboratories", vrednu 15,1 milijardi američkih dolara, radi prikupljanja sredstava za preuzimanje kompanije "St. Jude Medical", kao i na nešto skromniju ponudu obveznica izraelske "Teva Pharmaceutical Industries" radi kupovine Alerganovog biznisa sa generičkim lekovima.

Iako se kanali za finansiranje akvizicija u idućoj godini izgleda sužavaju, i dalje ima potencijalnih blokbastera, kao što je recimo Bajer AG, koji je saopštio da razmatra mogući izlazak na tržište duga i sa dolarskim i sa evroobveznicama radi finansiranja kupovine Monsanta, zaključuje "Bloomberg".