VAŠINGTON – Proljećno zasjedanje Borda guvernera Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke, koje počinje danas u Vašingtonu, okupiće svjetsku finansijsku elitu, koja će raspravljati o opasnostima od protekcionizma, geopolitičkim tenzijama, Siriji, društvenim mrežama i brojnim drugim pitanjima koja izazivaju zabrinutost širom svijeta.

Guverneri centralnih banaka, ministri finansija i razvoja, parlamentarci, direktori privatnih kompanija, predstavnici organizacija civilnog društva i akademici će na Godišnjoj skupštini dvije međunarodne finansijske institucije razgovarati i o izgledima svjetske ekonomije, načinima za iskorijenjivanje siromaštva, ekonomskom razvoju i efikasnosti u pružanju pomoći pojedinim zemljama, najavljuju iz MMF-a.

Okupljanje globalne finansijske elite odvija se u teškom trenutku za cjelokupnu svjetsku ekonomiju, koja pokazuje signale posrtanja nakon najbolje godine rasta još od perioda finansijske krize.

Zasjedanje MMF-a i Svjetske banke održava se i skoro tri meseca od govora američkog predsednika Donalda Trampa u Davosu, kada je bilo manje vesti iz globalne ekonomije koje bi zabrinule svetsku elitu.

Naime, u nedeljama poslije Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu došlo je do kolebanja na finansijskim tržištima, usljed bojazni od rastuće inflacije u SAD, slabijih podataka o privrednom rastu i oštrijeg tona Bijele kuće kada je riječ o uvođenju trgovinskih tarifa.

Na agendi proljećnog zasedanja, osim krize u globalnoj trgovini, naći će se i druga pitanja, kao što su rastuće tenzije na Bliskom istoku i perspektive od izbiljanja novog hladnog rata između Zapada i Rusije, kao i mogućnost bržeg od očekivanog podizanja kamatnih stopa u većini zemalja kako bi se suzbili inflatorni pritisci.

U fokusu će biti i Fejsbukova kontrola nad privatnim podacima i uloga velikih tehnoloških kompanija u društvu, ali i jednakost polova i jaz između bogatih i siromašnih.

Direktorka MMF-a Kristin Lagard je, uoči objavljivanja izveštaja Fonda s novim prognozama globalnog privrednog rasta, koji se očekuje sutra, dala jednu optimističnu sliku cjelokupne svjetske ekonomije, ali je, ipak, upozorila na opasnost od “tmurnih oblaka” i pozvala kreatore politika da bez odlaganja reaguju preventivno.

Ona je podsetila da je u januaru MMF revidirao naviše prognozu svjetskog ekonomskog rasta na 3,9 odsto za 2018. i 2019. godinu, i da se na osnovu projekcija koje će biti objavljene iduće nedelje može zaključiti da ta institucija ostaje optimistična po pitanju rasta globalne ekonomije.

Lagard je, međutim, poručila da je globalizovani sistem, koji je transformisao svijet tokom poslednjih 30 godina, u opasnosti da se raspadne usljed agresivnog okretanja ka protekcionizmu.

“Taj sistem pravila i deljenja odgovornosti u opasnosti je da bude pogažen. To bi bio neoprostivi fijasko kolektivne politike”, rekla je Lagard, aludirajući na multilateralni trgovinski poredak, za koji kaže da je pomogao da se milioni ljudi izvuku iz siromaštva, prenijela je tv mreža CNBC.

Zaista, u proteklih nekoliko meseci došlo je do intenziviranja trgovinskih tenzija između vodećih svjetskih ekonomija, što bi, ako ne bude otklonjeno, moglo da prouzrokuje ozbiljnu štetu po globalnu ekonomiju.

Lagard je ukazala da trenutno postoje tri prioriteta po globalnu ekonomiju, a to je da se vlade klone protekcionizma, da se sačuvaju od fiskalnih i finansijskih rizika i da podstaknu dugoročni rast koji će biti na korist svih.

Proljećo zasedanje MMF-a i Svetske banke traje do 22. aprila. (Agencije)