Udruženje ekonomista RS – SWOT, pod pokroviteljstvom predsjednika RS, organizovalo je 27. i 28. aprila 2017. godine Jahorina ekonomski forum 2017. pod nazivom “Razvojne šanse malih ekonomija”.

Forum je okupio više od 400 domaćih i stranih privrednika, finansijskih stručnjaka, univerzitetskih profesora, zvaničnika RS i BiH, te predstavnika diplomatskog kora. 

Skup je kroz plenarnu sjednicu i 10 panel diskusija ponudio uvide u novi svjetski ekonomski poredak, savremene trendove u makroekonomskim politikama velikih i manjih država, geopolitičkim uslovima i ukazao koje su “Razvojne šanse malih ekonomija”

Donosimo vam kraći pregled zaključaka i najvažnijih izjava sa svih panela uz napomenu da će na sajtu www.swot.ba biti objavljivana detaljniji izvještaj sa svakog od panela.

Forum su otvorili Goran Račić predsjednik organizacionog odbora Jahorina ekonomskog foruma 2017. i Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske. 

Radni dio Foruma je počeo plenarnom sjednicom sa temom “Globalna ekonomska kretanja i male ekonomije“

Milorad Dodik predsjednik RS je rekao da RS ima resurse, ali ih neadekvatno koristi i ukazao na neophodnost regionalne saradnje i stabilnosti, a ekonomija je, kako je poručio, pravi put za takvu razvojnu politiku.

Lars-Gunar Vigemarkom je istakao da male ekonomije poput BiH i njenih entiteta moraju da razmišljaju dvojako na veliko i na malo.

Vigemark je ukazao i na problem iseljavanja iz BiH, navodeći da je to uzrok što je prema podacima iz 2015. i 2016. godine manje lica registrovano na spiskovima nezaposlenih.

Zaključci sa prvog panela „Specijalne ekonomske zone – prilika za uspjeh„ su da:

  • Razvoj specijalnih ekonomskih zona su strategija koju bi Republika Srpska trebala realizovati u narednom periodu.i
  • Prilagoditi poreske i carinske regulative u skladu sa potrebama specijalnih zona.
  • Postojećim privrednim zonama, u kojima je to moguće, omogućiti pretvaranje u specijalne.

Učestvujući u radu panela "Specijalne ekonomske zone – prilika za uspjeh" u okviru "Jahorina ekonomskog foruma 2017"  Zlatan Klokić ministar za ekonomske odnose i regionalnu saradnju je objasnio da pojam specijalnih ekonomskih zona predstavlja određen prostor gdje se primjenjuju povoljniji uslovi za poslovanje.

"Nije dobro samo kopirati nečiji model, potrebno je prilagoditi ga svojim potrebama", istakao je  Klokić i dodao da se time bavi radna grupa Vlade Republike Srpske koja radi na uspostavljanju specijalnih ekonomskih zona. Ministar poljoprivrede i zaštite životne sredine Srbije Branislav Nedimović naveo je iskustvo slobodne ekonomske zone u Sremskoj Mitrovici, koja je 2004. godine započeta od nule.

"Duži je put i više je posla ići od početka, ali su plodovi veći", rekao je Nedimović.

Zaključci sa drugog panela „Građevinarstvo kao faktor razvoja domaće ekonomije „ su da:

  • Izvršiti izmjene i dopune Zakona o prostornom uredjenju i gradjenju, uskladiti prostorne i regulacione planove i druge planske dokumente.
  • Definisati cijene usluga projektovanja

Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srebrenka Golić kazala je da nažalost, većina naših lokalnih zajednica još nema strateške planske i provedbene dokumente i prostorne planove, čemu se svakako mora posvetiti dužna pažnja.

Zajednički je konstatovano da ova sfera društvene djelatnosti zahtijeva mnogo bolju legislativu i pravno normiranje, što uključuje i brojne nejasnoće pogotovo u sferi definisanja cijena usluga projektovanja.

Zaključci sa trećeg panela „Tradicionalne vs. Savremene industrije“ su da:

  • Privreda mora koristiti više nove tehnologije kako bi ostvarili efikasnije i bolje učešće na tržištu

Direktor Inovacionog centra Banjaluka Drago Gverić je kazao da "Moramo koristiti nove tehnologije i doći do informacije šta uraditi da se što bolje prilagodimo tržištu.

Zaključci sa četvrtg panela „Savremeni izvori finansiranja“  su da:

  • Edukovati poslovnu zajednicu o mogućnostima i načinima korištenja savremenih izvora finansiranja.
  • Prilagoditi zakonsku regulativu za korištenju savremenih finansijskih istrumenta saa posebnim osvrtom na sigurnost i transparentnost investicija

Profesor dr Aleksandar Živković istakao je da je na našim prostorima još uvek makrocentrični sistem, da nemamo razvijeno finansijsko tržište ni po dubini ni po širini, da nemamo veliki broj instrumenata koji postoji i zbog toga je kredit još uvek glavni dok su drugi instrumenti prateći.

Tokom panela govorilo se o podeli na savremene i tradicionalne modele finansiranja. Prema riječima Predraga Gajića  iz Komisije za HOV Republike Srpske, s obzirom da se radi o malom tržistu koje prolazi kroz tranziciju mi smo u sutaciji da treba se dokažemo da umemo da koristimo tradicionalne koncepte finansiranja i to je primarno na čemu treba raditi:

Zaključci sa petog panela „Stanje i tržište rada u RS“  su da je:

  • Potrebno je uvesti dualni sistem obrazovanja i prilagoditi upisne politike zahtjevima privrede.
  • Izmjeniti model subvencionisanja zapošljavanja.

Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banja Luka je kazao da privredna komora traži da se sa Zavoda, ma kako to teško bilo, brišu radnici koji nisu aktivni tražioci posla. "Naša realna stopa nezaposlenosti je oko 17%. Sistem podsticaja treba promjeniti i svim privrednicima omogućiti neoporezivi dohodak. Benefiti koje donosi prijava nezaposlenih na zavod za zapošljavanje je generator sive ekonomije tržišta rada. Dualno obrazovanje nije nepoznato na našem tržištu, i zato je neophodno podržati taj projekat, pogotovo što postoje pozitivna iskustva iz Srbije. Zbog naglog punjenja budžeta uvodjenjem PDV-a plate u JS su povećane za 40% i realni sektor nije mogao konkurisati javnom. Uvodjenje predmeta preduzetništvo je neophodno u sve srednje škole“, kazao je Račić,

Zaključci sa šestog panela „Mladi iz Republike Srpske u biznisu temelj budućnosti“ su da je:

  • Potreban veći stepen angažovanja mladih u društvenoj zajednici kako bi njihov glas bio što artikulisaniji i snažniji
  • Uz postojeći fond dr. Milan Jelić razviti i druge modele podrške mladim talentima.

Svaka država je svena da su mladi osnov društva i trudi se da kvalitetne i talentovane pomogne da ostanu. Ipak, to je još uvek na niskom nivou, nedovoljnom da bi se oni zadržali. Međutim, i na forumu je bilo prilike da 20 studenata učestvuje, a odazvalo se desetak i to je dokaz da su mladi zapali u letargiju i da su pasivni. To je možda veći problem“, bio je jedan od zaključaka Milane Jelače, studenta četvrte odine Fakulteta poslovne ekonomije u Bijeljini.

Na panelu se konstatovalo i da je najbolja stvar za studente u 10 godina formiranje Fondacije dr Milan Jelić, koja je stvorila zdravu sredinu.

Zaključci sa sedmog panela: "Energetski sektor Republike Srpske – potencijal za budućnost"

  • Pratiti trendove koji se dešavaju na evropskom tržištu i u skladu sa njima prilagoditi svoju energetsku strategiju koja biti fleksibilan dokument
  • Ubrzati liberalizaciju trzišta električne energije na kojem nastupaju novi odnosi.
  • Napraviti dobar balans oko gradnje konvencionalnih i alternativnih izvora energije, te posebno preispitati politike subvencionisanja struje dobijene iz alternativnih izvora.

"Male ekonomije, poput naše, moraće da se adekvatno prilagode uslovima na globalnom energetskom tržištu. Mi imamo mnogo prostora da iskoristimo sve potencijale za proizvodnju i distribuciju električne energije, vodeći računa i o zaštiti životne sredine", zaključio je ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić.

Član Uprave i partner za konsalting kompanije "PvC" Hrvatska Dejan LJuština upozorio je na konstantni pad cijene električne energije, kao posljedicu ponude i potražnje na tržištu, ali i izostanka realnog privrednog rasta. Dominantan uticaj na formiranje cijene struje ima i korištenje energije vjetra i sunca, odnosno obnovljivih izvora čija je uloga u svim elektroenergetskim sektorima svih ozbiljnih država sve veća", rekao je on.

Zaključak sa osmog panela „Uloga Medija u kreiranju poslovne klime je:

  • Obezbjediti stalnu edukaciju privrednika i kadrova iz medija o međusobnim komunikacijama

Siniša Vukelić, urednik portala Capital, govorio je o tome da poslovnu klimu ne kreiraju samo pozitivne priče, te da su brojne afere, koje između ostalog, razotkriva ovaj portal, doprinijele da se zaustave te kriminalne radnje i završe sudskim epilogom.

Zaključci desetog panela „Perspektive razvoja drvnoprerađivačkog sektora RS“ su:

  • Kreirati politiku podsticaja finalne drvoprerade i vršiti adekvatnu raspodjelu sirovine šumskih drvnih sortimenata
  • Unaprediti iskorištenost resursa kroz zaštitu i uzgoj šumskih sortimenata