BANJALUKA – Narodna skupština RS razmatrala je danas Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, koji je predložila grupa poslanika PDP-a, a koji predviđa smanjenje stope poreza na dobit sa propisanih deset na devet odsto i poreske stope na dobit malog poreskog obveznika sa propisanih dva na jedan odsto.

U ime predlagača, poslanik PDP-a Zoran Đerić rekao je da je ovim Nacrtom zakona predloženo smanjenje, odnosno oslobađanje od poreza na dobit kao vida podsticaja domaće proizvodnje i izvoza za otvaranje novih radnih mjesta i za veće ulaganje u izrazito nerazvijene opštine RS.

Ovim nacrtom zakona definisano je da se obveznik, koji u periodu od pet godina investira u proizvodnju u vrijednosti najmanje 15 miliona KM na teritoriji izrazito nerazvijenih i nerazvijenih opština RS, oslobađa plaćanja poreza na dobit za period od pet godina, počev od prve godine investiranja u kojoj mora biti investirano najmanje 300.000 KM.

Predviđeno je i da se plaćanja poreza na dobit oslobađa preduzeće za radno osposobljavanje, profesionalnu rehabilitaciju lica sa invaliditetom, srazmjerno učešću tih lica u ukupnom broju zaposlenih.

Poreskom obvezniku koji na neodređeno vrijeme zaposli nove radnike, obračunski porez na dobit preduzeća umanjuje se u poreskom periodu za iznos jednak iznosu koji čini 100 odsto bruto zarada, odnosno plata isplaćenih tim zaposlenim, uvećanih za pripadajuće javne prihode plaćene na teret poslodavca, navodi se u obrazloženju ovog nacrta zakona.

Ministar finansija RS Zoran Tegeltija smatra da je usvajanje pomenutog Nacrta zakona bespotrebno, jer “nikada Privredna komora RS, niti Unija udruženja poslodavaca RS nije tražila smanjenje stope poreza na dobit”.

On je rekao da Vlada RS priprema i da će naredne godine biti usvojene nove izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit.

Poslanik SNSD-a Srđan Mazalica smatra da treba postojati manje poreskih olakšica i da one budu lakše provodive.

Poslanik PDP-a Branislav Borenović rekao je da suštinu ovog nacrta zakona predstavlja dodatni podsticaj izvoza i proizvodnje, značajnijeg privlačenja stranih investitora i otvaranja novih radnih mjesta u RS.

Narodna skupština RS razmatrala je i Nacrt zakona o rudarstvu, kojim se uređuju uslovi i način eksploatacije rudnog bogatstva u zemlji i na njenoj površini, riječnom i jezerskom dnu ili ispod njega.

Ministar industrije, energetike i rudarstva RS Željko Kovačević istakao je da se ovim zakonskim rješenjima uređuje izgradnja, korištenje i održavanje rudarskih objekata.

“Zakonskim rješenjima se uređuju rudarski projekti, mjerenja i planovi, mjere zaštite na radu, nadzor i druga pitanja koja se odnose na korištenje mineralnih sirovina na teritoriji Srpske”, rekao je Kovačević obrazlažući navedeni Nacrt zakona.

Prema njegovim riječima, odredbe ovog zakona ne odnose se na eksploataciju pijeska, šljunka i kamena iz korita vodotoka, sprudova, napuštenih korita i na područja ugrožena erozijom.

Kovačević je naglasio da se za korištenje rudnog bogatstva plaća naknada u skladu sa zakonom, kojim se uređuje oblast koncesija.

“Rudnim bogatstvom smatraju se sve organske i neorganske mineralne sirovine u čvrstom, rastresitom, plastičnom, tečnom i gasovitom stanju ili u prirodnim rastvorima, koji se nalaze u primarnom ležištu, nanosima, rudarskim iskopinama i odlagalištima i tehnogene sirovine”, dodao je Kovačević.

Skupština RS razmatrala je takođe Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu kojim se stvaraju pravne pretpostavke za stvaranje jedinstvene baze podataka o zemljištu.

U obrazloženju zakonskih rješenja navodi se da resorno ministarstvo učestvuje u donošenju planske dokumentacije na osnovu koje će se vršiti promjena namjene poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe.

“Zakonskim rješenjima definišu se uslovi pod kojima je moguća promjena namjene poljoprivrednog zemljišta od prve do četvrte klase i od pete do osme katastarske, odnosno bonitetne klase”, ističe se u obrazloženju Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu.

Ovim zakonom se definiše način promjene katastarskih kultura i klasa poljoprivrednog zemljišta, te postupak rekultivacije.

“Definiše se namjena sredstava koja pripadaju budžetu opštine i RS, a koja su prikupljena po osnovu promjene namjene poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredno i zakupu poljoprivrednog zemljišta u svojini RS”, dodaje se u obrazloženju.

Poslanici su raspravljali i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o veterinarstvu RS kojim se definiše da je veterinarska služba od posebnog interesa za RS u oblasti suzbijanja zaraznih bolesti životinja i zoonoza, te provođenja mjera značajnih za javno zdravlje.

“Zakonskim rješenjima je definisano da je službeni veterinar doktor veterinarske medicine ili diplomirani veterinar sa položenim stručnim ispitom kojeg resorno ministarstvo imenuje i plaća za određene veterinarske poslove”, navodi se u obrazloženju Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o veterinarstvu RS.

Zakonskim rješenjima se predviđa da je vlasnik životinja obavezan platiti naknadu za držanje velikih životinja – konja, goveda, svinja, ovaca i koza.

Obilježavanje, odnosno sertifikovanje prehrambenih proizvoda vrši se radi obezbjeđivanja sljedivosti u proizvodnji i prometu prehrambenih proizvoda.

Narodna skupština razmatrala je sinoć i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama zakona o Republičkoj upravi, kojim se vrši njegova harmonizacija sa materijalnim propisima donesenim poslije stupanja na snagu Zakona o republičkoj upravi krajem 2008. godine.

Ministar uprave i lokalne samouprave RS Lejla Rešić rekla je da se ovim zakonom vrši dopuna, odnosno izmjena djelokruga poslova republičkih organa uprave – Ministarstva uprave i lokalne samouprave, Ministarstva prosvjete i kulture, Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite, Ministarstva trgovine i turizma, Ministarstva nauke i tehnologije.

Izmjena djelokruga poslova odnosi se i na Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstvo za ekonomske odnose i regionalnu saradnju, Republičku upravu za inspekcijske poslove, Upravu za igre na sreću, Republički sekretarijat za zakonodavstvo, kao i Agenciju za upravljanje oduzetom imovinom.

Rešićeva je rekla da Republička direkcija za robne rezerve ovim zakonom prestaje da postoji kao republička upravna organizacija u sastavu Ministarstva trgovine i turizma, s obzirom na to da će ubuduće poslovati kao akcionarsko društvo.

“Ovim zakonom vrši se usaglašavanje sa Zakonom o prekršajima, Zakonom o Vladi RS i Zakonom o državnim službenicima”, zaključila je Rešićeva.

Sjednica Narodne skupštine RS biće nastavljena danas razmatranjem Nacrta strategije regulatorne reforme i uvođenje procesa procijene uticaja propisa u RS od 2012. do 2015. godine.