SARAJEVO, BANJALUKA – Vrijednost izvoza organskih proizvoda u prošloj godini udvostručila se u odnosu na 2015. godinu i iznosi četiri miliona evra, pokazuje Informacija o vanjskotrgovinskom poslovanju u oblasti organske proizvodnje u BiH, a koju je u ponedjeljak usvojio Savjet ministara BiH na svojoj sjednici.

U pitanju je sistem koji se bazira na visokom poštovanju ekoloških standarda putem racionalnog korištenja prirodnih resursa, upotrebe obnovljivih izvora energije i zaštite životne sredine.

Međutim o koliko skromnim brojkama se radi, najbolje govori podatak da je tržište organske hrane u Evropi vrijedno 33,5 milijarde evra i raste iz godine u godinu. Potrošnja je, pokazuju podaci, po glavi stanovnika u posljednjih deset godina udvostručena.

U informaciji koju je pripremilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH navodi se kako je u posljednjih pet godina površina zemljišta pod organskom proizvodnjom udvostručena sa 343 hektara, koliko je bilo 2011, do 659 hektara prošle godine, ali da je to i dalje samo 0,03 odsto od ukupnog obradivog zemljišta u BiH.

S obzirom na to da nema zvaničnih podataka, nezvanični govore da na području Federacije BiH postoji oko 70 proizvođača organske hrane, a u RS je registrovano njih 26, najviše u oblasti ljekovitog bilja i bobičastog voća.

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, u saradnji s nadležnim organima entiteta, kantona i Brčko distrikta BiH, planira nastaviti aktivnosti u cilju unapređenja uslova vanjskotrgovinskog poslovanja i izvoza organskih proizvoda, a na šta je zaduženo od strane Savjeta ministara BiH.

Inače, organski proizvodi pretežno se izvoze u Njemačku, Holandiju, Dansku, Italiju, Švedsku i Švajcarsku.

Proizvodi iz zemalja koje nisu članice EU mogu se distribuisati na tržište EU samo ako su proizvedeni pod uslovima koji su identični i ekvivalentni onima koji se primjenjuju u organskoj proizvodnji u EU. Jedna od zemalja koja može da izvozi je i BiH.

Radovan Anđelić, jedan od najvećih proizvođača smilja i eteričnih ulja u Hercegovini i predsjednik Udruženja organskih proizvođača Republike Srpske, kaže kako je mnogo razloga zbog kojih se ovaj način proizvodnje hrane sporo razvija.

Jedan su, smatra, podsticaji, koji su na zanemarivom nivou, kao i brojni sertifikati kojima se dokazuje organska proizvodnja, a koji na godišnjem nivou kod ozbiljnog proizvođača prelaze i 10.000 maraka.

“Bez države se ipak ne može, a potrebno je veoma malo. Na malim površinama se može izvući solidan prihod. Ono što nam je sad minus, a to su usitnjeni posjedi i zapuštene parcele, možemo pretvoriti u plus, jer su to odlični preduslovi za proizvodnju organske hrane”, kazao nam je Anđelić.

Dodaje kako su kvalitet ove hrane, ali i njen značaj, pored stranih, prepoznali i domaći kupci, koji joj se sve više okreću.

Izvoz premašio milijardu KM

Savjet ministara BiH usvojilo je i Analizu trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za period 2012- 2017. godine, u kojoj se navodi da je izvoz ovih proizvoda iz BiH prošle godine prvi put premašio milijardu KM.

Praktično je izvoz porastao za osam odsto u odnosu na prethodnu godinu, čime je do sada ostvarena i najveća vrijednost izvoza iz Bosne i Hercegovine.

Razmjena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u prethodnoj godini imala je najveće ostvarene vrijednosti u posljednjih šest godina, što je praćeno smanjenjem deficita u iznosu od tri odsto.

Ukupan bilans razmjene poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima sa inostranstvom na godišnjem nivou iznosi u prosjeku oko 3,5 milijardi KM. (Nezavisne novine)