LONDON – Ministri finansija Grupe 20, koja okuplja razvijene i zemlje u razvoju, dogovorili su na dvodnevnom sastanku u Londonu smanjenje velikih bonusa bankarima, ali je odbijen prijedlog većine evropskih zemalja za nametanje ograničenja na isplate zbog protivljenja SAD i Velike Britanije.

Na sastanku je dogovoreno da je potrebno preporučiti veću transparentnost i osnivanje tijela koja bi uvela veću kontrolu zarada i plaćanja u finansijskim institucijama kako bi se izbjegla situacija poput one koja je doprinijela izbijanju globalne finansijske krize. Odbijen je, međutim, prijedlog više evropskih zemalja na čelu s Francuskom da bankarima budu ograničene isplate bonusa, a najveći protivnici bili su SAD i Velika Britanija, gdje su smješteni najveći svjetski finansijski centri. Kompromis je bio da od Savjeta za finansijsku stabilnost bude ztraženo da se razrade mogući pristupi limitacije bonusa u zavisnosti od rizika i dugoročnosti provedbe.

Smanjenje plata i bonusa bankarima u nekim zemljama je viđeno kao ključna mjera pošto je uvriježeno mišljenje da su običaji plaćanja za rizične odluke krivi za izbijanje aktuelne finansijske krize. Iako se usprotivio ograničavanju bonusa, britanski ministar finansija i domaćin sastanka Alister Darling upozorio je da više ne smije biti slučajeva u kojima se ljudi nagrađuju za lakoumno ponašanje.

Umjesto ograničavanja primanja bankara, učesnici londonskog skupa G20 složili su se s prijedlogom SAD da se značajno uveća nivo kvalitetnijeg kapitala u bankama. Realizacija tog prijedloga bi, kako je ukazao američki ministar finansija Timoti Gajtner, trebalo da onemogući ili u značajnoj mjeri smanji mogućnost ponovnog izbijanja globalne kreditne krize i kolpas velikih banaka kakav se dogodio u protekle dvije godine.

Ministri G20 takođe su se založili za održavanje podsticajnih mjera, poput dodatne državne potrošnje i niskih kamatnih stopa, kako bi se ojačala svjetska ekonomija, upozoravajući da oporavak ekonomije koji je na vidiku nije zagarantovan.

"Finansijski sistem pokazuje znake oporavka, ali još postoje značajni izazovi", rekao je Gajtner.

U zajedničkom saopštenju ministri su naveli da će fiskalna i monetarna politika ostati ekspanzivna sve dok se ne smanje rizici za ponovno javljanje recesije. G20 se, takođe, založila za sprovođenje planova o reformi finansijskog sistema, uključujući oštrije mjere protiv poreskih rajeva i davanje većeg prava u odlučivanju zemljama u razvoju u međunarodnim finansijskim institucijama, kao što su Međunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetska banka. Naveli su da su napravili veliki napredak u jačanju međunarodnih finansijskih institucija, te da su nadomak dobijanja 850 milijardi dolara dodatnih sredstva, što je prihvaćeno u aprilu na samitu šefova država G20.

Britanski premijer Gordon Braun upozorio je da svijet ne smije biti zadovoljan zbog tekućeg ekonomskog oporavka i da podsticajne mjere za oživljavanje privrede treba primjenjivati i iduće godine. Braun je rekao, obraćajući se ministrima finansija G20, da je ostvareno vidljivo poboljšanje situacije u globalnoj ekonomiji od vrhunca bankarske krize u prošloj godini, ali da su neophodni i dodatni napori za prevazilaženje najgore privredne krize s kojom se svijet suočio nakon završetka Drugog svjetskog rata.

"Ulog je jednostavno tako visok da se ne smije napraviti greška time što bi se sada prekinuli podsticaji za oživljavanje privrednog rasta", kazao je Braun.

MMF je saopštio da je svjetska ekonomija počela polako da se oporavlja, predviđajući da će sljedeće godine rast biti 2,5 odsto, što je poboljšanje u odnosu na 1,5 odsto prognoziranih u aprilu. MMF predviđa da će planetarna ekonomija ove godine iskazati negativan rast od 1,3 odsto.

"Svjetski lideri tek sada vide svjetlo na kraju tunela nakon mjeseci ekonomskih potresa", izjavio je predsjednik MMF-a Dominik Štros-Kan nakon sastanka u Londonu.

On je ocijenio da nema mjesta zadovoljstvu u vezi s generalnom ekonomskom slikom, upozoravajući na rastuću nezaposlenost koja će tek uslijediti.

"Vrhunac nezaposlenosti zavisiće od različitih zemalja, ali to će uslijediti za oko godinu dana", kaže Štros-Kan.

Mnogi međunarodni ekonomski eksperti, kao i finansijski funkcioneri G20, iskazuju i dalje zabrinutost u pogledu perspektiva svjetske ekonomije, zbog rastuće nezaposlenosti i produžene nestabilnosti globalnog finansijskog sistema. Dvodnevni ministarski skup "dvadesetorice" u Londonu je priprema za predstojeći samit lidera G20 krajem mjeseca u Pitsburgu.

Izlazna strategija

Predsjednik Evropske centralne banke (ECB) Žan-Klod Triše smatra da će inflacija biti prvi razlog koji će dovesti do obustavljanja pojačane kreditne podrške u borbi protiv finansijske krize, navodeći da ECB za to ima jasan plan.

Triše je, međutim, naglasio da je još rano za ukidanje mjera podrške, dodajući da one, zbog njihovog izuzetnog karaktera, treba da budu obustavljene kada se ekonomski i finansijski uslovi stabilizuju.

Predsjednik MMF-a Dominik Štros-Kan istakao je da svi prepoznaju da iako treba da razmatramo izlaznu strategiju, sada nije vrijeme da se preduzimaju neke konkretnije mjere.

Izvor Agencije