VAŠINGTON/ATINA, Postoji pet mogućih raspleta grčke krize, koji podrazumjevaju ostanak i izlazak iz evrozone, ali i stvaranje nove drahme – procjenjuje „Wall Street Journal“.

Ako Grčka ostane u evrozoni, trebalo bi doći do minimalnog zastoja u ekonomiji. Grčka centralna banka imala bi pristup sredstvima Evropske centralne banke za održavanje likvidnosti, pa bi tako grčke banke opstale vještačkim održavanjem na životu.

Ovakav scenario podrazumijeva sporazum o smanjenju duga, ali, u tom slučaju, Atina će morati da pristane na dodatne uslove, koje je do sada smatrala neprihvatljivim.

Opciju izlaska iz evrozone list naziva „crnogorskim scenarijem“, odnosno situacijom u kome zemlja koristi stranu valutu /kao što Crnogorci koriste evro/.

Ako napusti evrozonu, Grčka će biti još jedna relativno siromašna balkanska ekonomija sa jednostrano uvedenim evrom, ali izvan unije.

Na taj način, izgubiće pristup sredstvima Evropske centralne banke, a zemlje koje koriste strane valute kao službeno sredstvo plaćanja u vlastitoj državi nemaju pristup kreditorima poput MMF-a i suočene su sa rizikom da im kriza likvidnosti banke automatski postane kriza solventnosti.

U opciji da Grčka uvede novu valutu koju će „vezati“ za kurs evra – količina nove drahme puštene u opticaj odgovarala bi grčkim internacionalnim rezervama, otprilike nekih 5,8 milijardi dolara.

Zagovornici ovog pristupa tvrde da bi ovaj model disciplinovao Grčku. Loša ekonomska politika vodi iscrpljivanju rezervi pa prema tome i domaće monetarne baze, koja opet diže kamatnu stopu drahme, dok dobra monetarna politika ima suprotan efekat.

Mana ove opcije jeste činjenica da je centralna banka ograničena u pogledu uzimanja zajmova, jer ne može slobodno da proizvodi novac. Takođe, ovakav pristup nameće ekonomsku disciplinu koja bi mogla biti vrlo nepopularna za vlast u Grčkoj.

U opciji tzv. „duplog sistema valuta“ funkcionisali bi i drahma i evro i to paralelno. Ovakav model mogao bi se pojaviti kada grčkoj vladi ponestane evra, a moraće da servisira domaće dugove.

Svoja dugovanja Grčka bi u budućnosti plaćala evrima ili bi se, eventualno, podmirivala u drahmama.

Takav sistem mogao bi trajati duže vremena, ali postoji opasnost od Grišamovog zakona koji kaže da: „Loš novac u opticaju istiskuje bolji“.

Prema predviđanju analitičara, evro bi na kraju izašao iz opticaja, jer bi ga građani „spremali u čarape“ kao vrijednost, a drahma bi postala jedino sredstvo plaćanja.

U petoj mogućoj opciji rješenja grčke krize „Vol strit žurnal“ navodi stvaranje nove drahme koja bi bila uvođena postepeno. Eventualnom službenom zamjenom valute, Grci bi stekli kontrolu nad vlastitom monetarnom politikom.

Međutim, nova valuta, koja bi najvjerovatnije „plutala“ protiv evra i ostalih glavnih valuta, izazvala bi enorman /kratkotrajni/ zastoj u ekonomiji, ne samo zbog snažne devalvacije, nego i zato što bi banke posljedično postale nesolventne.

Sem toga, povećanje troškova uvoza uzrokovaće inflaciju, a važan faktor u ovakvom scenariju jeste politika u oblasti plata.

Moodys snizio kreditni rejting Grčke- dva koraka do bankrota

Bonitetna agencija „Moodys“ snizila je kreditni rejting Grčke na nivo Caa3, što je dva stepena od nivoa koji označava bankrot, upozorivši da su sve manje šanse da će međunarodni kreditori pružiti podršku Grčkoj, bez obzira na ishod referenduma zakazanog za nedjelju.

Novo rezanje rejtinga Grčke u neinvesticionu teritoriju, na dva koraka do bankrota, dolazi nakon što Grčka nije vratila tranšu duga vrijednu 1,6 milijardi evra Međunarodnom monetarnom fondu (MMF), prenosi agencija France press.

Dok sama Grčka i cijela Evropa čekaju ishod predstojećeg referenduma, „Moodys“ navodi da referendum predstavlja novi, ozbiljniji, rizik za privatne kreditore.

„Vjerujemo da će, bez podrške međunarodnih kreditora, Grčka bankrotirati po osnovu duga u rukama privatnih kreditora, a ‘NE’ na referendumu bi po svoj prilici uvećalo i rizik od izlaska iz evrozone, što bi nanijelo velike gubitke kreditorima iz privatnog sektora“, navela je agencija.

Dužnička kriza u Grčkoj postaje „veoma opasna“, ali još nema znakova da se ona širi na zemlje sa periferije evrozone, izjavio je zamjenik guvernera Banke Engleske (BoE) Džon Kanlif.

„U ovom trenutku još ne vidimo znake prelivanja krize. Finansijska tržišta ne pokazuju da se kriza proširila“, rekao je Kanlif u intervjuu za BBC radio.

Premijer Grčke Aleksis Cipras poručio je ranije da će referenduma o ponudi kreditora u nedjelju 5. jula biti i pozvao građane da zaokruže „NE“ u cilju postizanja boljeg sporazuma. Cipras je inistirao da referendum ne predstavlja glasanje o tome da li se ostaje u evrozoni ili ne, piše Guardian.

Guverner BoE Mark Karni je prethodno rekao da je centralna banka Britanije spremna da učini sve što je potrebno da ublaži posljedice eventualnog izlaska Grčke iz evrozone i prelivanja krize.

„Situacija je veoma nepredvidiva, promjenjiva i opasna“, rekao je Kanlif, dodajući da se nada da će Grčka i njeni kreditori naći način da pokrenu nove pregovore nakon referenduma i da će Atina uspjeti da ostane dio evrozone. „Iskreno se nadam da neće doći do izlaska Grčke iz evrozone. Mislim da su grčka vlada i narod jasno rekli da žele da ostanu dio evrozone, a isto su poručili i partneri Grčke“, rekao je Kanlif.

Francuski ministar finansija Mišel Sapen izjavio je da je Evropa i dalje posvećena cilju da se izbjegne katastrofa u Grčkoj i da ta zemlja ostane u monetarnoj uniji. Sapen se zalagao za dogovor sa Grčkom prije održavanja referenduma, ali nije naišao na podršku drugih ministara u evrozoni.

Sapen je naveo da će, bez obzira na ishod referenduma, francuska privreda biti bezbjedna, jer je dosta jača u odnosu na 2010, kada se grčka kriza zahuktala.

Ukoliko na referendumu ovog vikenda Grci masovno zaokruže „DA“, grčka ljevičarska vlada može da podnese ostavku, rekao je za australijski radio ABC grčki ministar finansija Janis Varufakis.

Na pitanje novinara da li će vlada u Atini podnijeti ostavku u slučaju da opcija „DA“ odnese pobjedu, Varufakis je rekao: „Da, mislim da bi to bilo ispravno, ali ćemo to učiniti u duhu saradnje sa svakom vladom koja bi nas naslijedila.“

Oland: Ako Grci zaokruže „ne“, ulazimo u nepoznate vode

Francuski predsjednik Fransoa Oland upozorio je da će Evropa ući u „nepoznate vode“ ako Grci na referendumu glasaju protiv oštrih mjera štednje, koje su uslov za finansijski paket spasa.

– Ako pobjedi opcija „ne“, ulazimo u nepoznato. Ta odluka je na Grcima – rekao je Oland novinarima na putu za Benin, koji je prva stanica na njegovoj afričkoj turneji.

– Ako ishod bude „da“, pregovori mogu vrlo lako da počnu i vjerujem da će dogovor biti vrlo brzo postignut – dodao je francuski predsjednik.

Direktor Međunarodnog monetarnog fonda /MMF/ Kristin Lagard izjavila je da Grčka treba da provede ekonomske reforme prije nego što dobije pomoć za smanjenje duga.

Lagardova u intervjuu Reutersu nije direktno kritikovala grčkog premijera Aleksisa Ciprasa, ali je napomenula da je grčka privreda bila na putu oporavka prije nego što je njegova stranka Siriza došla na vlast.

„Imajući u vidu gdje smo sada, smatram da bi bilo poželjno da vidimo korake u pravcu reformi, a da onda to bude praćeno sa druge strane u toj ravnoteži“, rekla je direktor MMF-a.

„Mi ne možemo da biramo ko će biti predstavnik neke zemlje. Prihvatamo sve izabrane vlasti kao legitimne partnere u pregovorima“, rekla je Lagardova.

On nije komentarisala Ciprasovu najnoviju ponudu kreditorima u pismu koje im je poslao uveče 30. juna.

„U posljednjih nekoliko dana dobili smo mnogo `najnovijih` ponuda, koje su bile potvrđene, poništene, promijenjene, prepravljene, pa je nejasno kakav je tačno ovaj najnoviji prijedlog“, izjavila je Lagardova.

Ona je dodala da je u toku „demokratski proces“ i da se nada da će rezultat referenduma razjasniti stav grčkog naroda i autoritet Vlade Grčke.

Lagardova je rekla da je Grčka prethodno ostvarila napredak u provođenju mnogih teških reformi i da je počela da ostvaruje privredni rast prije dolaska Sirize na vlast.

„Ono što me zaista brine jeste činjenica da je poslije tih godina, kada je rast počeo da hvata zamah i država počela da stvara suficit, odjednom uslijedilo ovo ogromno povlačenje, koje nas vuče unazad“, rekla je Lagardova.

MMF je izložen kritikama da je prekršio sopstvena pravila davanjem zajmova Grčkoj i potvrđivanjem mjera štednje koje su predlagale Evropska komisija i Evropska centralna banka.

Cipras: Grčka će ostati jedinstvena poslije referenduma

Grčki premijer Aleksis Cipras izjavio je da će njegova zemlja ostati jedinstvena poslije predstojećeg referenduma, odbacivši zabrinutost da glasanje o mjerama za finansijsko spasavanje Grčke dijeli zemlju.

„Dan poslije referenduma, bićemo jedinstveni kako bismo prevazišli privremene poteškoće sa kojima se Grčka suočava“, poručio je Cipras, tri dana uoči referenduma za koji evropski lideri kažu da je, zapravo, glasanje o ostanku u evrozoni ili odlasku iz nje, prenosi AFP.

Rezultat referenduma koji je za nedjelju najavljen u Grčkoj o prijedlogu stranih kreditora prilično je neizvjestan s obzirom na to da je broj Grka koji namjeravaju da u nedjelju zaokruže „da“ gotovo izjednačen sa brojem glasača opredjeljenih za „ne“, mada su ovi prvi u blagoj prednosti, pokazuje najnovija anketa.

Prema rezultatima istraživanja javnog mnjenja koje je jutros objavio sajt euro2day.gr, 47 odsto Grka planira da u glasačku kutiju ubaci listić za zaokruženim „da“ pošto smatraju da njihova zemlja mora da ostane u evrozoni po svaku cijenu, prenosi britanski list „Guardian“.

S druge strane, 43 odsto ispitanika, među kojima veliku većinu čine pristalice vladajuće partije Siriza, kažu da će podržati vladin poziv i na biralištima dati negativan odgovor čime će odbaciti strogu štednju koju Grčkoj nameću strani kreditori.

Ove brojke su, međutim, daleko od sigurnih budući da margina greške uzorkovanja iznosi 3,1 odsto, a uz to Grci imaju na raspolaganju tri dana da se predomisle.

Sinoć je predsjednica grčkog parlamenta Zoe Konstantopulu osudila ono što je opisala kao „ekstremnu intervenciju“ onih kojih žele da otkažu referendum.

„Da“ znači „da“ ultimatumima“, rekla je ona, pozivajući sunarodnike da daju negativan glas i „odbace najnovije zastrašivanje“.

U međuvremenu, Grčki ministar finansija Janis Varufakis izjavio je za australijski radio ABC da bi grčka ljevičarska vlada mogla vrlo lako da podnese ostavku ukoliko na referendumu u nedjelju prevagnu glasovi za mjere štednje.

Grčka otvara banke čim se dogovori s kreditorima

Grčke banke biće otvorene čim zvanična Atina postigne sporazum sa međunarodnim kreditorima, što će se, nadamo se, desiti ubrzo poslije referenduma zakazanog za nedjelju, rekao je ministar državne uprave Grčke i blizak saradnik premijera Aleksisa Ciprasa, Nikos Papas.

„Bankarski sistem vratiće se u normalu onog minuta kad budemo imali jasan rezultat pregovora“ , naveo je Papas, dodajući da grčka vlada nikada ne bi razmatrala rezanje depozita građana.

Banke u Grčkoj su zatvorene od ponedjeljka, uz dnevni limit podizanja novca sa bankomata od 60 evra.

Na ulicama Grčke vladaju sve veće gužve ispred zatvorenih banaka pošto su zaustavljeni pregovori grčke vlade sa kreditorima o rješavanju finansijske krize u zemlji, u očekivanju referenduma narednog vikenda.

Banke su zatvorene cijele nedjelje u nastojanju da se spriječi preveliko povlačenje novca, ali nekoliko ih je ponovo otvoreno da bi se pomoglo penzionerima koji nemaju kartice za podizanje novca sa automata, prenosi AP.

Ipak banke i dalje posluju. Uslovi Evropske centralne banke (ECB) za hitnu gotovinsku pomoć Grčkoj od 100 milijardi dolara su i dalje nepromijenjeni, iako je Grčka zakasnila jedan dan sa plaćanjem duga MMF-u i njen program spasa je istekao.

Taj potez ECB-a je oživio šanse za sporazum Grčke i kreditora i ministar finansija Janis Varufakis je javno zahvalio ECB i njenom predsjedniku Mariju Dragiju. „To nam omogućuje da dišemo i to je pozitivan korak i izraz dobre volje ECB-a“, kazao je on za državnu televiziju. Dragi je rekao da je Grčkoj potrebno da dobije produženje pomoći.

Grčka traži treći paket spasa iz fonda pomoći evrozone, pošto na posljednjim pregovorima nije postignut sporazum o uslovima konačne otplate duga. Ministri evrozone odlučili su da odlože pregovore sa Grčkom dok se ne završi referendum.

„S obzirom na političku situaciju, odbacivanje prethodnih prijedloga i predstojeći referendum, kao i preporuke grčke vlade da se građani izjasne sa ne’, vidimo da nema osnova za dalje razgovore u ovom trenutku“, rekao je holandski ministar finansija i predsjednik Evrogrupe Jerun Dajselblum, poslije završetka telekonferencije.

Pad hotelskih rezervacija u Grčkoj zbog krize

Odluka grčke vlade da održi referendum, zatvori banke i da ne izmiri dug prema Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) uzima danak u sektoru grčkog turizma, upozoravaju stručnjaci.

„Zbog nedavnog razvoja situacije u zemlji, broj hotelskih rezervacija je smanjen za 50.000 dnevno“, izjavio je predsjednik Udruženja grčkih turističkih preduzeća (SETE), Andreas Andreadis, a prenosi grčki list Katimerini.

Budući da rezervacije „last minute“ čine 20 odsto cjelokupnih godišnjih turističkih posjeta, procjene su da će posljedice biti daleko gore po grčki turizam i da će pogoditi zapošljavanje.

Osim toga, registrovan je talas otkazivanja rezervacija u hotelima u Atini, dok su rezervacije grčkih građana pale na gotovo nulti nivo.

Kada je riječ o građanima Grčke, oni su za period jul-septembar rezervisali 50 odsto manje avionskih karata, dok je broj otkazanih avio-rezervacija porastao sa prosječne stope od 1,05 odsto na 7,2 odsto u periodu od 27. juna da jučerašnjeg dana, prema podacima objavljenim na internet stranicama Travelplaneta 24 i Ertiketsa.

Predsjednik SETE, međutim, tvrdi da će aktivacija sistema „Target 2″ – međubankarskog sistema plaćanja za procesuiranje prekograničnih transakcija u realnom vremenu kroz čitavu Evropsku uniju – biti od ključnog značaja, jer će olakšati transakcije sa drugim državama. (Agencije)