NJUJORK – Sve više signala koji ukazuju na to da nova svjetska recesija nije pod znakom pitanja, već je samo pitanje hoće li se desiti ove ili 2020. godine.
Pokazuju to i indikatori, poput omjera kratkoročnih i dugoročnih kamatnih stopa ili omjera cijena nekretnina i tržišta kapitala u odnosu na dobit preduzeća.
Međutim, ekonomski analitičari sada prate i još jedan znak upozorenja – i to od onih koji bi recesijom trebali biti najmanje ugroženi, bogataša. Naime, bogataši sve manje troše na luksuz.
Tako su tokom 2019. zabilježeni padovi u prodaji luksuzne robe – poput skupocjenih automobila, umjetničkih djela, modnih dodataka, nakita, luksuznih nekretnina, jahti i slično.
To zapravo znači da bogati štede novac i manje ga troše u sektorima luksuza. Kad kupci visokih prihoda počinju manje trošiti, to je značajna prijetnja ekonomskoj ekspanziji, objašnjava ekonomski analitičar Mark Zandi.
“Reklo bi se da je u porastu tzv. diskretno bogatstvo, tj. bogataši se više ne razmeću novcem. Počeli su da investiraju u obrazovanje i zdravlje prije nego u luksuzne torbe i skupe automobile”, tvrdi Zandi.
Jedan od bitnih signala da se bogataši ne razmeću parama jeste segment industrije nakita i dragulja, koji bilježi pad ove godine. Ričard Vajsfild, predsjednik “Jewelers Board of Trade” (JBT) kaže da tokom prošle godine zatvoreno čak 852 maloprodajne prodavnice nakita.
Pored nakita, bogataši daleko manje novca troše i na umjetnička djela. Naime, u prva dva kvartala 2019. godine aukcijska kuća “Sotheby's” je zabilježila pad prodaje od 10%, a “Christie's” od 22%.
Svijet se nalazi na rubu nove recesije, koja bi mogla izbiti već 2020., a moguće je da se njeni počeci javili u ovoj godini, smatra ugledni ekonomista Nuriel Rubini, jedan od rijetkih koji je predvidio kolaps 2007. i 2008., te globalnu krizu koja je uslijedila, a sada tvrdi da je svijet blizu nove krize. .
Glavnu ulogu u krizi imaće SAD, odnosno stanje privrede najmoćnije zemlje svijeta. Trenutno je primjetno je da se američka ekonomija “pregrijava”, nakon čega obično slijedi “hlađenje”, odnosno sporija dinamika rasta.
Stručnjaci kažu da svakih deset godina nastupi recesija, što posebno pogađa manje zemlje. Kada Evropu i ostatak svijeta zahvati veća kriza, onda to obično počne s negativnim uticajem većih svjetskih sila. (Swot, BUSINESS INSIDER)
